Atahori kartiik Lamatua' Yesus se so'al fai hahae tao ues
6
Lao esa, nandaa noo atahori Yahud'i ra fai hahae tao ues na, Yesus noo mana tungga na ra lao' tungga atahori osi na. Boe ma ana mana tungga na ra 'oru are-gandum mbule', mana sia mata na ra. Basa ma raisi de raa.a 2 Sia naa, hambu atahori hira mia partei Farisi to'u rahere' hohoro-lalane 'ad'at Yahud'i. Rita Yesus ana mana tungga na ra tao ta'o naa, boe ma ara 'o'ola' E rae, “Ta'o bee de Ana mana tungga ma ra ralena-langga hai hohoro-lalane agama ma? Ara tao ues nandaa noo fai hahae ao'! Mete se sini nae! Ara 'oru are-gandum. 'Afi' ta'o naa!”3-4 Te Yesus 'ola' nae, “'Ona bee, e? Hei nda misined'a ba'i Daud dud'ui na sa, do? Ba'i Daud noo ana mana tungga na ra 'ambu na ra korororo' huu ndoe rala seli ena. Boe ma ara risi' lala hule-o'e' rala reu, de ha'i roti fo malangga agama ra fee neu Lamatualain ena, de raa. Tao-tao te 'aka' malangga agama ra fo bole raa roti naa. Atahori laen hoko'. Ba'i Daud se raa, te nda hambu atahori fee sala' neu se sa. Hei 'ona' nda baca mita Lamatualain Susura Meumaren sa!b
5 Pasa ndiki ma ra fo rena malolole! Au ia, Atahori Matetu' a. Au 'u'ena hak 'u'etu' atahori bisa tao saa, nandaa noo fai hahae tao ues.”
Lamatua Yesus tao nahai' atahori lima ma'amate seseri' esa
6 Fai' sa, nandaa noo fai hahae tao ues esa fai, Yesus neu nanori mia ume hule-o'e'. Sia naa, hambu tou' sa liman seri ma'amate'. 7 Sia naa o, hambu meser agama hira roo atahori mia partei agama Farisi mana sangga slak fo rae ra'atutud'a' Yesus. De ara mamaku' a mete ma Ana nae tao nahai' atahori lima ma'amate seseri' a, nandaa noo fai hahae tao ues. Noo ta'o naa, ara ratud'u salan sia naa neu 'a ena.
8 Te Yesus nahine masud na ra ena. Naa de Ana no'e atahori lima ma'amate seseri' a nae, “'A'a, e! 'Uma mumburii' sia talad'a' ia, dei!” Boe ma ana neu nambarii' mema'. 9 Basa ma Yesus natane atahori naa ra nae, “Au 'utane sob'a nggi, dei. Tungga hita hohoro-lalane agaman, hita bisa tao saa nandaa noo fai hahae tao ues? Hita tao malole' do, tao de'ulaka'? Ata fee masod'a' neu atahori, do tao nembelulutu masod'a na ra?” 10 Boe ma Yesus mete rereo' se, de Ana 'ola' noo atahori lima mana ma'amate seseri' a nae, “Loo limam!” Ana o loo, ma liman hai neu' ena boe.
11 Rita ta'o naa, ma Yesus musu na ra ramanasa seli. De ara ator dala' rae, “Ata musi sangga dala' laen, fo ta'atutud'a' E!”
Lamatua' Yesus no'e nala ana mana tunggan atahori sanahulu rua
12 Nda doo' sa fai, ma Yesus nisi' lete' sa de hule-o'e. Ana hule-o'e tetemba' sa teme-ao sia naa. 13 Mbila fefetu anan, ma Ana no'e nala ana mana tungga na ra. Mia basa se, Ana pili nala atahori sanahulu rua dad'i neu ded'enu na. Atahori fo Ana pili' ra, naeni:
14 Simon (fo Yesus no'e nae ‘Petrus’),
Anderias (Simon 'od'in),
Yakob'is,
Yohanis (Yakob'is 'od'in),
Filipus,
Bartolomeos,
15 Mateos,
Tomas,
Yakob'is (Alfius anan),
Simon (mana tungga partei poletik Selot),c
16 Yud'as (Yakob'is anan), ma
Yud'as Iskariot (mana seo hendi Yesus).
Lamatua' Yesus na'ahahai' atahori hetar
17 Lele' 'onda mia lete' a, Yesus noo ana mana tungga na ra rambarii' mia rae tetu'. Sia naa o, atahori hetar ra'ab'ue. Ara, rema mia profinsi Yud'ea, mia kota Yerusalem, mia Tirus noo Sid'on, kota karua' ia ra sia tasi suu na. 18 Ara rema rae rena Yesus, ma hambu ruma rae ro'e E fo Ana na'ahahai' atahori mamahed'i ra. Boe ma Ana tao nahai' se. Ana o na'ahahai' atahori nitu tao' ra, ma 'use-'oi nitu mia atahori naa ra. 19 Basa atahori rae nggama E, huu mete ma ara nggama dai E, na, hambu koasa kalua mia E fo tao nahai' se.
Atahori mana 'onton noo mana hambu sosoe'
20 Basa ma Yesus heo' mbali ana ded'enu na ra, de nanori nae,
“Atahori mana tud'a-loloe' ra, e!
Hei 'onton,
huu Lamatualain mesa' ne, hei Mane malolem.
21 Atahori mana ndoe' ra, e!
Hei 'onton,
huu dei fo Lamatualain fee nggi mi'ib'eta.
Atahori mana nggae luu-mbinu noo rala susa' ra, e!
Hei 'onton,
huu, dei fo rala ma ra ramaho'o.
22-23 Atahori mana hambu doid'oso' huu tungga Au, Atahori Matetu' ia!
Hei 'onton,
huu dei fo Lamatualain bala-b'ae nggi sia sorga.
'Ona' mae atahori mburu-oe' roo nggi,
do tao ma'afoo nara malole ma ra,
ma tab'u-roroo nggi do,
'use-'oi nggi 'ona' atahori de'ulaka' o,
hei 'onton,
huu dei fo Lamatualain nasaned'a nggi sia sorga.d
De mete ma atahori tao ra'asususa' nggi ta'o naa o, tao rala ma ra ramaho'o 'a! Noo ma'ahee! 'Afi heran, te atahori mana tao ra'asususa' hei 'ale' ia, bei-ba'i na ra mana tao doid'oso Lamatualain mana 'ola-'ola ma'ahulu na ra.
De mete ma hei hambu sususa' mata' naa,
tao rala ma ra mimiho'o 'a,
huu dei fo Lamatualain bala-b'ae nggii naen seli sia sorga.e
24 Te atahori mamasu'i ra, e!
Hei soe,
huu hei masod'a nemeho'o ma, losa' ia ena.
25 Atahori ma'ab'eta' ra, e!
Hei soe,
huu dei fo hei hambu fai ndoes manaseli'.
Atahori mana kid'o-ked'e leli' ra, e!
Hei soe,
huu susa-sona' a nema tao nggi nggae luu-mbinu.
26 Atahori mana ma'ahee had'a-hormat ra, e!
Hei soe,
huu ma'ahulun bei-ba'i ma ra,
koa-b'o'u mana 'ola-'ola' 'ombo-koson ra!”
Hei musi sue musu ma ra
(Mateos 5:38-48, 7:12a)
27 Boe ma Yesus 'ola' nakandoo nae, “Pasa ndikim fo rena malolole! Musi sue musu ma ra, ma tao dala malole' neu atahori mana mburu-oe' roo nggo. 28 Hule-o'e mo'e Lamatualain tao dala malole' fee neu atahori mana sumba-ndoon nggo. Ma mo'e Ana tao dala malole' fee neu atahori mana fua sala' mata-mata' neu nggo. 29 Mete ma atahori mbasa nasum seri, na, soro fo ana mbasa nasum seri fai. Mete ma hambu atahori rambas nala bad'u matob'im, na, fee bad'um neu e boe. 30 Mete ma hambu atahori ro'e sud'i 'a saa ma esa, na, fee neu' ena. Boe ma mete ma ana ha'i nendi saa ma esa, na, hela neu fo ana hambu e leo. 'Afi' muu mo'e bali' e fai! 31 Musi tao atahori ra, 'ona' saa fo ho mae fee se tao neu nggo boe.f
32 Ho hii 'a mutud'u susue' neu atahori ma ra. Naa malole'. Te naa, lenan saa? Huu atahori de'ulaka' ra o sue atahori na ra boe! 33 Mete ma tao' a malole' neu 'aka' atahori mana tao malole' neu nggo, naa lenan saa? Huu atahori de'ulaka' ra o bala-b'ae malole' noo malole' ta'o naa boe. 34 Mete ma ho fee pindan doim neu 'aka' atahori mana bisa fee bali', na, naa lenan saa? Huu atahori de'ulaka ra o fee pindan doi na ra reu atahori fea' ra boe, sad'i mbila do fini esan, na, ara simbo bali' manad'ai'.
35 Te manaselin, ta'o ia: sue musu ma ra! Ma tao dala malole' fee se. Saa fo ara parluu, na, fee se pindan. 'Afi' du'a-d'u'a' mae, ara fee bali', do hoko'. Noo ta'o naa, dei fo Lamatualain bala-b'ae bali' nggo. Boe ma dad'i muu Lamatualain Manaseli' ana na. Huu masod'am 'ona' Amam mana hii 'a tao malole' fee atahori de'ulaka' ra. Ana o tao malole' neu atahori mana nda rahine ro'e makasi sa. 36 Dad'i musi mutud'u susue' neu atahori, 'ona' Amam mana sia sorga natud'u susue' neu nggo.”
'Afi' kartiik leli atahori
37 Yesus nanori nakandoo nae, “'Afi' nile leli atahori, fo atahori 'afi' nile leli nggo boe. 'Afi' kartiik atahori, fo atahori 'afi' kartiik bali' nggo boe. Lilii' hendi atahori sala na ra, naa fo ara o lilii' hendi sala ma ra boe. 38 Mete ma ho fee atahori saa fo ara parluu, na, dei fo ho o simbo boe. Huu dei fo Lamatualain mete-se'u nggo fo simbo nae' lena' fai. Naa 'ona' atahori 'ombo fufue naen seli nisi' balek 'u'uku' rala neu, de nggonggonggar e ma ndeni e, fo 'ombo nesofe selu' e losa mbori rae neu. Ho simbo' a nanaen 'ona' naa boe. Mete ma ho fee mbei 'a, na, ho simbo bali' mbei 'a boe. Te mete ma ho fee nae', na, ho o simbo bali' nanaen seli boe.”
39 Yesus nanori nendi' nekendandaa' boe. Ana dui nae, “Atahori poke' nda bisa natud'u dala' fee atahori poke' sa. Te hoko', na, ru'a se tud'a ndola' rala reu!g 40 Ana sakola' nda mahine' lena' meser na sa! Te mete ma ana tungga malolole meser na nenorin, ana bisa dad'i 'ona' meser na boe.h
41 Ho hii 'a mete ma'ab'eb'esa atahori sala ana na ra. Te sala monaem, na, nda mae naa sala' sa. Naa 'ona' ho mita rae deke' sa sia atahori mata na. Tao-tao te balok monae' sa natab'aa sia mata ma, te nda med'a sa! 42 Ta'o bee de mumburani 'ola' mae, “Toronoo'! 'Uma fo au nggue hendi rae deke' sia matam dei.” Tao-tao te nda mita saa-saa sa boe, huu hambu balok natab'aa sia matam naa! Woe! Mema' ho, atahori mana dea-rala' teb'e! Ha'i hendi balok naa mia matam dei. Dei fo fe'e mita, fo tulun nggue hendi rae deke' sia nonoom mata na.”
Atahori dud'u'an nenenita' mia tatao-nonoin
43 Yesus fee selu' nekendandaa' sa nae, “Hau huu malole', nda bisa nab'oa boa nda malole' sa. Boe ma hau huu nda malole' sa, nda bisa nab'oa boa malole' sa. 44 Atahori rahine rae hau huu' sa malole' do hoko', mia hau naa boa na ra. Basa atahori bub'ulu' rae, atahori nda seu jambu boa', do anggor boa' mia hau huu manggou' sa.i j 45 'Ona' naa boe atahori rala meumare', ana tao dala malole'. Te atahori rala manggenggeo', ana tao dala de'ulaka'. Huu atahori ded'ea-'o'olan, natud'u eni dud'u'a na.”k
Atahori mahine' noo atahori nggoa' tao ume
46 Basa ma Yesus tute 'o'olan fai nae, “Hei 'aka' mo'e Au mikindoo 'a mae, ‘Malangga’. Te ta'o bee de hei nda nau tungga Au 'o'ola ngga sa? 47 Atahori mana rema rena Au, ma tao tungga 'o'ola ngga, eni, 'ona' 48 atahori mana nae tao ume manggatee'. Ana 'ali malolole na'ahulu' fanderen ndolan sia rae isi' losa hambu fatu manggatee'. Basa de ana tao fanderen sia fatu naa ata, dei de fe'e naririi ume a. Mete ma oe mandali' a nandali nema o, ume naa nda nanggongga' sa, huu fanderen manggatee'. 49 Te atahori mana rena noo rala banggi-b'anggi' ma nda tungga Au 'o'ola ngga sa, eni 'ona' atahori mana naririi umen, te nae sad'i dad'i. Ana nda tao fanderen sa, te dama ume a sia 'a rae isi' sia loe suu na. De lele' oe mandali' a nandali nema, ma nandali nendi ume a!”