9
Ama 'afi' lilii' Au 'o'ola ngga ia. Hambu mia basa hei ia ra, ruma nda fe'e mate sa, te dei fo rita Lamatualain to'u parenda noo koasa monae na.”Lamatua' Yesus dad'i laen noo bad'u makahahad'ok sia lete' ata
(Matius 17:1-13; Lukas 9:28-36)
2 Basa fai nee boe ma, Yesus no'e Petrus, Yakob'is, ma Yohanis, de hene risi' mbuku naru' esa atahori nese naa. Losa ata ma, rita Yesus dad'i laen. 3 Eni bad'un dad'i muti makahahad'ok. Sia raefafo' ia nda hambu saa fo muti' lena' Eni bad'un sa. 4 'Aib'oi' ma, rita Yesus 'ola-'ola' noo ba'i Elia ma ba'i Musa.
5-6 Petrus se ramatau rala seli. Boe ma Petrus bingun, losa ana 'ola' leli. Nafad'e Yesus nae, “Papa! Malole, hita sia ia! Dad'i ta'o bee, mete ma hita tao lalaa' telu? Esa fee neu Papa, esa neu ba'i Musa, ma esa neu ba'i Elia.”
7 Basa ma, lelee' a 'onda nema, de tatana nala se. Boe ma ara rena hara' mia lelee' a 'oi, “Rena! Yesus ia, Au Ana susue ngga. Ama rena matalolole neu E!”a
8 Lele' Petrus se rena hara' naa, ma ara mete rereo' te nda rita atahori laen sa, 'aka' a Yesus mesa' ne.
9 Basa ma, Yesus noo mana tungga na ra 'onda mia lete' naa. Yesus 'ai se nae, “Saa fo ama fe'e mita faa' ra, 'afi' mifad'e atahori esa boe. Au ia, Atahori Matetu' a. Au musi mate dei. Dei fo Au 'usod'a bali', fo ama fe'e bole mifad'e atahori ra.”
10 Ara to'u rahere' Yesus hehelu-fufulin, de nda rafad'e atahori sa. Te telu' se, esa natane esa rae, “Eni masud na saa, de nae, ‘Au 'usod'a bali' mia mamate ngga?’ Ta'o bee, e?”
11 Boe ma, ara ratane E rae, “Meser agama ra rae, ‘Ba'i Elia musi nema dei, dei fo Kristus nema.’ Te tungga Papa, naa ta'o bee?”b
12 Yesus nataa nae, “Mema' teb'e. Ba'i Elia musi nema dei, fo soi dala' fee neu Kristus, Atahori fo Lamatualain dud'u basa mia dalahulun neu. De ta'o bee? Hei nda fe'e mihine saa fo ara sura' sia Lamatualain Susura Meumaren so'al Atahori Matetu' naa, do? Ara sura' mema' rae, mete ma Ana nema ena, na, atahori ra'asususa' E, losa tao risa E. 13 De ama musi pasa ndiki ma ra matalolole! Mema' Ba'i Elia nema ena. Te atahori ra'asususa' e, tungga sira hihii na. Naa o nandaa noo saa fo ba'i-ba'i ra sura' hela mema' mia doon neu.”
Lamatua' Yesus tao nahai' ana nitu tao' a
14 Lele' Yesus noo mana tungga katelu na ra, randaa bali' roo mana tungga laen ra, ara rita atahori hetar ra'ab'ub'ue. Atahori naa ra rema mete Yesus mana tungga laen na ra rareresi roo meser agama ra.
15 Lele' atahori hetar naa ra rita Yesus, ma ara nggengger, te ara rae ne'o Ana fe'e sia lete' ata. De ara rela' reu randaa roo E.
16 Boe ma Yesus natane mbali se nae, “Hei mireresi saa sia ia?”
17 Hambu atahori esa nema nae, “Papa, rena dei! Au 'oo ana tou ngga, fo Papa tao muhai' e dei. Ana mab'ob'e' nda 'ola' nala' sa, huu nitu a tao e. 18 Mete ma nitu a maso' e, na, ana mbembesi' ana' a aon neu rae a. Boe ma bafan lua fufure' ma ale nisi na. Boe ma aon o bara'ai 'ona' hau e boe. Au 'o'e fo Papa mana tungga na ra 'oi hendi nitu a. Te ara nda bisa saa-saa sa boe.”
19 Yesus rena ta'o naa ma, Ana bua se nae, “Hee! Hei seli teb'e! Au 'unori nggi bali-b'ali' ena, te nda mihine sa. Ma nda mimihere teb'e-teb'e' neu Au sa! Au musi 'u'utataa' 'oo nggi losa fai hira' fai? Mendi ana' naa nema!” 20 De ara 'o'o rendi ana' naa nisi' Yesus. Te lele' nitu a nita Yesus, ma ana mbesi' ana' a losa na'aloli lololir neu rae a, ma bafan nafufure.
21 Boe ma, Yesus natane ana' a aman nae, “Anam dad'i ta'o ia, eni' a bee se?”
Ana nataa nae, “Eni' a anad'iki na. 22 Nitu a nae nisa e, eni' a doo' ena. Ana tao ana ngga na'aloli nasafafali neu ai rala, ma na'atetena' e oe rala neu boe. De Papa tulun dei! Mete ma bisa, na, Papa kasian hai, fo tao muhai' ana' ia dei.”
23 Yesus nataa nae, “Ta'o bee de mae, ‘mete ma bisa’? Mema' Au bisa tao basa-b'asa' e, sad'i atahori ramahere dei!”
24 Basa ma, tou lasi' a nataa ma nae 'a nggae 'oi, “Papa! Mema' au 'umuhere ena. De tulun au fo nemehere ngga boe manggatee!”
25 Lele' naa, Yesus nita atahori hetar mulai rema rakaseseti sia naa ena. Boe ma Ana parenda nitu naa nae, “Hee! Nitu de'ulaka'! Lao hela ana ia leo, fo ana bisa rena, ma bisa 'ola' nala'. 'Afi' maso' misi' e fai!”
26 Nitu naa rena Yesus 'ola' na'o naa boe ma, ana nggasi nahere'. Ana tao ana' naa na'aloli ndundu-lea, dei de ana lao hela e. Boe ma ana' mate-leko 'ona' a mates e. De atahori mana sia naa ra rae, “Naa, ana mate ena!”
27 Te Yesus to'u nala ana' liman, de nafefela e. Boe ma ana fela neu' ena.
28 Basa ma, Yesus noo mana tungga na ra lao hela mamana' naa, de risi' ume esa rala. Sia naa, ratane Yesus rae, “Papa! Ta'o bee de faa' ra hai nda bisa 'oi nitu naa sa?”
29 Boe ma Yesus nafad'e se nae, “Rena matalolole! Mema' nitu ra de'ulaka'. De mete ma hei nda hule-o'e mo'e tulun neu Lamatualain sa, na, hei nda bisa 'oi nitu 'ona' naa ra sa.”
Lamatua' Yesus nafad'e selu' mamate na
(Mateos 17:22-23; Lukas 9:43b-45)
30 Basa ma Yesus noo mana tungga na ra lao hela mamana' naa, de risi' profinsi Galilea. Lele' naa, Yesus nda nau atahori rahine Eni sia naa sa, 31 huu Ana nae nanori 'aka' a mana tungga na ra. Ana nafad'e se nae, “Nda doo sa' te, ara rae seo hendi Au neu atahori laen ra. Dei fo ara tao risa Au, Atahori Matetu' ia. Mema' Au mate, te fini-esan,c na, Au 'usod'a bali' boe.”
32 Yesus nafad'e na'o naa, ma mana tungga na ra bingun. Ara nda rambarani ratane selu' Yesus 'o'olan masud na saa sa ena.
Lamatua' Yesus mana tungga na ra rararesi rae seka monae' lena'
33 Basa ma, Yesus se lao' losa Kapernaum. Ara ume rala reu ma, Yesus natane se nae, “Faa' ra mireresi saa mia dala' a?”
34 Te nda hambu esa nambarani nataa sa boe, huu faa' ra ara rasimbo bafa' rae, seka monae' lena' mia basa-b'asa sira.d
35 Basa ma Yesus 'endo' de nanori se nae, “Seka nae dad'i atahori monae', na, masod'an musi teb'e-teb'e' 'ona' a ate fo mete-se'u basa atahori.”e
36 Basa ma, Yesus 'o'o nala anad'iki' esa mia naa, de bali' nisi' talad'a na ra. Ma 'ola' nae, 37 “Seka tungga Au fo simbo atahori anad'iki' 'ona' ana' ia, na, sosoan eni simbo Au ena. Ma ana o simbo Ama ngga mana denu Au 'uma sia raefafo' ia.”f
Seka dad'i neu hita atahorin?
38 Basa boe ma, Yesus mana tunggan Yohanis, kalaak nae, “Papa! Lao esa, hai mita atahori esa 'oi nitu nendi' Papa nara na. Te hai mi'inggee e, huu eni nda hita atahorin sa.”
39 Boe ma Yesus nae, “Hee! 'Afi' mi'inggee e. Te see tao manadad'i manaseli' nendi' nara ngga, na, ana nda 'ola' tao ma'afoo nara ngga sa. 40 Mete ma ana nda lab'an nggita sa, na, sosoan, eni o hita atahorin boe.g 41 Misined'a matalolole, e! Mete ma hambu atahori rahine rae hei tungga Kristus, boe ma ana tulun nggi, tantu Lamatualain nda lilii' atahori naa beb'enggen sa. Mae ana fee 'aka' a oe muti' nggalaas esa o, Lamatualain nda lilii' e sa boe.”h
'Afi' ne'emimina' moo sala-kilu'!
42 Basa ma, Yesus tute 'o'olan nae, “Mete ma hambu atahori kokoe anad'iki' esa fo tungga dala mana sala' losa ana' naa nda namahere Au sa ena, na, besa-b'esa, e! Malole lena' soa' neu atahori naa, ha'i fatu monae' esa,i fo pa'a neu lesu ain, ma ne'etetena' e sia tasi' a talad'a na.
43 Mete ma ho tao sala' mendi' limam, na, tati hendi' e! Malole lena' sorga muu mendi' lima seseri' a. 'Afi' losa ara nggari nggo misi' ai naraka moo limam ru'a se.j 44 [Naraka naa, mema' mamana doid'oso'. Ain nda mate sa, ma ula mana sia naa ra ma'afoo rakandoo 'a.]k 45 Mete ma ho tao sala' mendi' eim, na, tati hendi e! Malole lena' sorga muu mendi' ei seseri' a. 'Afi' losa ara nggari nggo misi' ai naraka moo eim ru'a se. 46 [Naraka naa, mema' mamana doid'oso'. Ain nda mate sa, ma ula mana sia naa ra ma'afoo rakandoo 'a.]l 47 Mete ma ho tao sala' mendi matam, na, 'ed'o hendi e! Malole lena' sorga muu mendi' mata seseri' a. 'Afi' losa ara nggari nggo misi' ai naraka moo matam ru'a se.m
48 ‘Naraka naa, mema' mamana doid'oso'.
Ain nda mate sa,
ma ula mana sia naa ra ma'afoo rakandoo 'a.’n
49 Au nenori ngga ia, mema' beran seli. De seka nae tungga Au, na, musi na'atataa' tungga nakandoo, 'ona' sisi fo atahori tao masi', de se'i neu ai, fo sisi naa na'atataa' doo'.
50 Masi' a malole'. Hita pake fo tao malad'a' nanaat a. Te mete ma masi' a nda masi sa ena, na, tao neu saa fai? Hita nggari hendi' e. Ama o musi dad'i 'ona' masi', fo misod'a sue-lai moo basa atahori.
De musi miloe' mireresi mae, see monae' ma see anad'iki'!”o
