2
Mihère ke, Deo Muri ne pe'era liru nga rai-wawa, nga hari-hari ihi pa d'ara noo he.
2 Ta moko ri Noo ne j'èga hari-hari, d'ai ta do b'èrirai ne, lèka pa lod'o kepidu, ta pengaha ihi ke Noo. 3 Nga minahère, tao ri Noo lod'o kepidu ne ta lod'o mone ae ngati hari-hari lod'o do had'e he. Ato ri Noo minahère, rowi do èla ke Noo pemoko ne j'èga b'uju Noo, d'ai pa lod'o kepidu ta pengaha ihi ke Noo. 4a Minahère ke ne lii ped'iri j'ara lua Deo Muri ne pe'era liru nga rai-wawa.
Deo Muri tao womone nga wobèni
(Mateo 19:4-6; Ma'u 10:4-9; 1 Korintu 6:16; 15:45,47; Epesu 5:31-33)
4b Pa awe ta j'ari kowe MURI ta pejad'i liru nga rai-wawa, 5-6 b'ule ded'o na'aj'u nengaa-ngaa, rowi pepure ded'o èj'i ri Noo. Awe do napone, ne do era tituwata hèb'u rai hewe ne do ha'e ta pebob'e worai. Lema b'ule d'o dèu do tao d'oka. 7 D'ai ta èbe ke ri MURI hekewore ne worai, j'e wore ta dèu rai-wawa. Ta peti'o ke ri Noo ne hengaa laa ro'a hewènga ne, moko ta muri d'ènge ke ne dèu rai-wawa do napone.
8 Èla pe minahère, ta tao ke ri MURI he wue d'oka pa rai Eden, pa heb'èka bara dimu. Ta wie ke ri Noo ne dèu ne ta pee pa d'oka do napone. 9 Pa d'ara d'oka do napone, do pedub'u ke ri Noo heworèwu-heworèwu na'aj'u do woie, nga na'aj'u do ie ta nga'a ri dèu. Pemuri lema ri Noo d'ue worèwu na'aj'u pa telora d'oka. Kiri nga'a dèu wue aj'u ngati kepue nanee, nara noo muri-mada peloro. Tapulara kiri nga'a dèu ngati wue aj'u do he èhi ne rii, nara ta toi rowi noo namii ne lai do woie nga namii ne lai do woapa.
10 Era he wue ne loko pa ène, do mili ngati d'ara d'oka do napone. Ne loko do napone do kejanga èpa. 11 Ne kejanga loko petari, ne ngara ne Pison. Ne kejanga loko do napone mili pekewero pa d'ara rai Hawila, do era nga melaa lara do ae. 12 Pa ène do era melaa ihi wue, era ne aj'u ne raa noo do wumèngi, lema era wowadu do meg'ela. 13 Ne kejanga loko do ked'ue ne, ne ngara Gihon. Ne kejanga loko do napone mili pekelèko pehero rai Kus.a 14 Ne kejanga loko do ketèlu, ngara ne Tigris. Ne kejanga loko do nad'ee do jad'i pewata pa rai Asyurb j'ara bara dimu. Ne kejanga loko do ke'èpa, ngara ne Efrat.
15 Wie ri MURI ne dèu rai-wawa nène ta pee pa Eden, mita pemane nga woie ne d'oka do napone. 16 Ta pereda ke Noo pa dèu rai-wawa do napone, “Ie ma èu ta nga'a hari-hari wo aj'u pa d'ara d'oka do nad'ee. 17 Tapulara era èhi dod'o ie ri èu ta nga'e. Ne na'aj'u nène do peke namii ne lai do woie nga namii ne lai do woapa. Kiri nga'e ri èu, do too ta made èu.”
18 D'ai ta lii rike MURI, “Woie d'o kiri dèu nad'ee ta muri-mada miha. Hiku ta tao ko ri Yaa wie noo, he dèu ihianga do pemèd'i nga noo.”
19-20 Awe do napone, èbe ri MURI ne worai, j'e tao heworèwu-heworèwu b'ada nga dolila. J'e pengèdu ri Noo ne b'ada nga dolila he laa nga dèu ne, mij'e wie ri noo ngara tu roo. Moko, ta wie ngara ke ri dèu napone ne b'ada nga dolila he, he ngi'u-ngi'u nga ngara roo. Tapulara noo miha nara dae d'o he dèu ihianga do mèd'i pa noo.
21 Èla minahère, ta tao ke ri MURI ta pebèj'i luu ne dèu do napone. Pa awe ta bèj'i noo, ta èbe ke ri Deo he èhi ne rui lua noo, j'e herimo wari ne do no'e ne. 22 Ngati rui do napone, ta tao ke ri Noo he dèu wobèni. Moko ta j'ole ke ri Noo ne wobèni do napone pa dèu do nanee. 23 Ta ngède ne wobèni do napone, ta lii ke ne dèu ne,
“Naaa! Nad'ee ko! Nad'ee do itu ta mèhi pa yaa.
Ne rui noo hela'u we nga rui yaa.
Lema ne ihi noo hela'u we nga ihi yaa.
Ri do jad'i ngati womone noo, hiku pehune ri yaa ne ngara noo ta ‘wobèni’.”c
24 Rowi do minahère, he dèu womone do j'èma ta hane ri noo ne ina-ama noo,
j'e laa muri-mada he èhi ade nga ihi èmu noo,
rowi roo d'ue do èla ke pe heuj'u ta èhi.
25 Awe do napone, roo d'ue do manga ihi wue ko, tapulara b'ule d'o roo ta mekae hudi he.