Lii Hag'a D'ara J'ara Lua Yesus
Pedutu ngaa do hure do b'uke ri
Ma'u
1
Nad'ee ke, lii hag'a d'ara. Lii ped'iri j'ara lua Ana Deo.a Ne ngara Noo, Yesus Kristus, do pej'uj'e rai uru ri Deo. Minahee ne kepue lii ped'iri ène:Johani, mone peherani dèu, pemoko ruj'ara tuu Yesus
(Mateo 3:1-12; Luka 3:1-18; Johani 1:19-28)
2 Uru ngad'o j'èga dae Yesus, pepue uru ri Deo he dèu, ne ngara noo Johani. Johani pe'ure ta la pemoko ruj'ara tuu lua dèka Yesus. Rai uru rai telora, do pake ke ri Deo, he dèu, ne ngara noo Yesaya, ta mone ub'a unu Noo. Do b'uke ke ri noo, mihe ane:
“D'èno nga woie! Pejue ri Yaa ne dèu Yaa, la pemoke ruj'ara natuu Èu.b
3 Noo hine do ta kako la era do kehii-kejid'o, j'e lango ri noo:
‘Hari-hari dèu pemoke nga woie ruj'ara, mij'e ta hapo lua dèka Muri.
Pemira ruj'ara tuu ta hème Noo.’”c
4-6 Johani do tima ta pale ri dèu he, mone peherani dèu. Ne era pee noo, pa era do kehii-kejid'o. Ne b'ara pake noo ngati rèu b'ada unta. Dari wake noo ngati kuri b'ada. Ne nga'a-nginu noo, keb'ara nga donahu oni. [Muri-mada Johani, hela'u nga Elia uru he.]d
Pa awe na ène, dèu ti kota Yerusalem, nga ti propensi Yudea harièle, dèka la pe'abu nga Johani la era pee noo. Ne dèka roo d'èi ta la ngède Johani, nga d'èi ta d'èno ne lii aj'a noo. Ta lii ke Johani, mihe ane, “Kelolo mola we ne hala-ludu muu, j'e hani ri muu ne muri-mada muu dod'o mèd'i pa Deo, mij'e lonye pemèu ri Deo ne lub'u-hèro nga menyilu muu harièle. J'e herani muu, ta he èhi rutada ta do èla ke muu pe pe'ie nga Deo.”
Naduu do kelolo ne hala-ludu roo, peherani ri Johani pa loko Yarden.
7 Pedae lema ri noo, “B'ole pengee yaa ri muu ta do nga kuaha. Do ta dèka leto ngati yaa he dèu do rihi mone ae kuaha ngati yaa. J'èma led'o yaa ta dèu pejuu Noo.e 8 Peherani muu ri yaa, ri èi we, tapulara nengaa ne do ta tao ri Noo hine, rihi ri ko ngaa do tao ri yaa. Noo ke do ta wie ne Hengaa Megala Deo la d'ara ade muu.”
Yesus peherani ri Johani
(Mateo 3:13-17; Luka 3:21-22)
9 Pa d'ara awe do na ène, ta dèka ke Yesus ti rae Nasare pa propensi Galilea la pe'abu nga Johani. Ta peherani ke Noo ri Johani pa loko Yarden. 10 Minahère Yesus ne mèhu èni ti d'ara èi nee, ta ngède ke ne liru-bèla ta boka èni. Ta puru ke ne Hengaa Deo la Yesus, mii koro j'awa. 11 J'e rènge ne lii pedai Deo ti liru-bèla, mihe ane,
“Èu ke d'ee, Ana d'èi Yaa.
Èu ke ne do pemengèlu d'ara Yaa.”f
Yesus hèko ri Kètu wango pa era do kehii-kejid'o
(Mateo 4:1-11; Luka 4:1-13)
12 Ta èla pe minahère, ta pereda ke pa Yesus ri Hengaa Deo, ta kako la era do kehii-kejid'o. 13 Pee Noo pa nii èpa nguru lod'o ne tui, hela'u nga b'ada èdu he. Pa era na ène, dèka ne Kètu wango la hèko Noo mij'e ta pedute noo, tapulara nara d'o. Dèka ne dèu pejuu Deo ti liru-bèla la pemoke Noo.
Yesus kako la Galilea la peke ne ruj'ara do d'èi Deo
(Mateo 4:12-17; Luka 4:14-15)
14 Ta èla Johani, mone peherani dèu, pe pemaho la èmu b'èdo, ta kako ke Yesus la propensi Galilea, la pedae pe peke ne Lii Hag'a D'ara ngati Deo pa nii.
“D'èno ri muu! D'ai ke ne awe pa Deo!
Nad'ee, toi ke ri harièle dèu ta Deo ne do pereda!
Ri minahère ke, hani ko ne hala-ludu muu!
J'e pedute ne Lii Hag'a D'ara ngati Deo.”g
Yesus pedoa mone j'ala ta pedute Noo
16 Pa d'ara he lod'o, ta nèru ke Yesus oro ngidi èi lobo Galilea. Ta ngède ke ri Noo he dèu, ne ngara noo Himo, nga ari noo Anderia. Hari do d'ue roo, pa d'ara j'ala nadu'u. Nanee ke, ne j'èga roo helod'o-helod'o. 17 Moko ke Yesus ta pedoa roo, mihe ane, “Ama ee! Mai we ma pedute Yaa. Do tima ke muu ta kale nadu'u. Nad'ee ta pejad'i muu ri Yaa ta la kale dèu ta pedute Yaa.” 18 Ta rèngi minahère, ta hani d'ènge ke ne j'ala roo, j'e la pedute Noo.
19 Nèru hudi ngati ène, ta ngèdi ke ri Noo, ana ri Sabadeu. Mone a'a, ne J'ako. Johani, mone ari. Hari do d'ue roo pa d'ara pemoko ne pèku pa d'ara kowa roo. 20 Ta pedoa ke roo d'ue ri Yesus, mihe ane, “Ama ee! Mai we muu ma pedute Yaa.” Ta kèd'i d'ènge ke roo, hani ama roo nga harièle dèu do j'èga hela'u nga roo pa d'ara kowa nee. Roo d'ue la pedute Yesus.
Yesus hud'i wango ti he dèu pa kota Kapernaum
(Luka 4:31-37)
21 Ta d'ai ke Yesus nga do èpa dèu do pedute Noo he la kota Kapernaum. Pa lod'o heb'aj'a do Jahudi,h ta maho ke Yesus la èmu heb'aj'a nee, j'e wie ne lii aj'a pa ène. 22 Madalae tèra harièle ne dèu do d'èno lii aj'a Noo, ri do toi woie rowi Noo ne ihi lii aj'a Noo. Ne lii aj'a Noo do wala ngati lii aj'a guru agama Jahudi he.i
23 Pa awe do na ène, era he dèu do maho ri wango. Ta maho le ke noo, la d'ara èmu heb'aj'a nee, j'e pekaa ne wango do pa d'ara noo, mihe ane, 24 “Wo! Yesus, do Nasare! Ta ma ngaa ke j'ii ri Èu? Ta ma pe'apa j'ii ri Èu? Tade Èu ri j'ii. Ta Èu ke ne do dèka pedutu nga lii jaji Deo. Èu d'ee, Dèu do d'o i'a tao hala-ludu.”
25 Ta j'ege ke noo ri Yesus, mihe ane, “Petèmo ne ub'a èu! Mèhu èni ti d'ara dèu do nad'ee!”
26 Ta ked'èji ke ne dèu na ène, ri kuaha wango do era pa d'ara ngi'u noo. Ta mèhu èni ne wango nee, nga pekaa do mèdu. 27 Harièle ne dèu do pa d'ara èmu heb'aj'a ne ta hengodo ke. J'e pedai roo he dèu nga he dèu, mihe ane, “Lai ngaa nad'ee? Pereda ri Noo wango ta mèhu èni, ta pedutu we. Lii aj'a do wiu? Tèra-tèra ne kuaha Dokepai d'ee!”
28 Ta j'ari ke dèu he, ta pedai he dèu nga he dèu, menyèla la harièle rae-kowa pa propensi Galilea.
Yesus pe'ie ina matu Petu, nga ae riko dèu do hewala
(Mateo 8:14-17; Luka 4:38-41)
29 Ta mèhu èni ke roo ngati èmu heb'aja nee, j'e hare Yesus la èmu Himo nga Anderia. Minahère lema J'ako nga Johani do penau hela'u nga roo. 30 Ne ina matu ri Himo do bèj'i ta emo. Ta d'ai roo ne maho la d'ara èmu nee, ta pika ke dèu pa Yesus ta, “Nèi do emo j'e rena weka nee.”
31 Ta maho ke Yesus la pehod'e rena weka nee. Ta pèro ri Noo ne wolaèba rena weka nee, j'e pekèd'e. Ta ie d'ènge ke ne emo noo. J'e kèd'i la pemoko nga'a-nginu natuu roo.
32 Ta jèna ne lod'o, dèka ke ne dèu lowe he nga ègu dèu do pèd'a, nga do maho ri wango. Ami roo ta la pe'ie ri Yesus. 33 Harièle dèu pa d'ara rae na ène, dèka la peteni pa hed'apa èmu do na ène. 34 Ae kera'a pèd'a ne dèu he, pe'ie harièle ri Yesus. Ae ne wango do hud'i ri Noo ti d'ara dèu he. Lara ri Yesus ne wango he ta b'ole pedai lii, ri do tade ke Noo ri roo.
Yesus pelebe Lii Ha'ga D'ara ngati Deo la kota-kota do wala
(Luka 4:42-44)
35 Pa d'ara perèmo mèu rai, ta kèd'i ke Yesus ti èmu do na ène. Kako Noo la era do kehii la heb'aj'a, la pedai lii nga Deo. 36 D'ai ne keb'èdi Himo nga ihianga noo, pe'ee d'oke Yesus. Ta la kale ke ri roo Yesus. 37 Ta d'ai roo ne pehapo nga Yesus, ta lii ke roo, “Wo Ama. Ae ne dèu do la kale Ama.”
38 Ta lii ke Noo, mihe ane, “Ie lema. Tapulara rihi ie dii ta pekèd'i la rae-rae do wala do pe'umu pa d'ee. Ne d'èi Yaa, la pedae leko pa roo ne Lii Hag'a D'ara ngati Deo. Ri ne dèka Yaa tuu lai nad'ee ke.”
39 Ta kako ke Yesus pehero hari hewue propensi Galilea, j'e pedae ne Lii Hag'a D'ara ngati Deo pa d'ara harièle èmu heb'aj'a roo. Hud'i lema ri Noo ne wango ngati dèu he.j
Yesus pe'ie he dèu do pèd'a kusta
(Mateo 8:1-4; Luka 5:12-16)
40 Pa awe na ène, ta dèka ke he dèu do pèd'a kusta nga Yesus. Ta d'ai noo la hed'apa Yesus ta lèku rutuu ke noo, j'e ami, mihe ane, “Muri yae! Ruba kowe ne d'ara Èu, ta pe'ie ne pèd'a yaa! Mij'i dod'o b'ege d'ara loro ne dèu he nga yaa. Kido d'èi tèra, Muri nga yaa.”
41 Ta ruba d'ara ke Yesus nga noo. Ta j'ole ri Yesus ne wolèba Noo j'e b'uje ne dèu na ène, j'e lii Noo, “Ne d'èi Yaa, ie we èu.” 42 Pa d'ara awe do na ène, ele d'ènge ne pèd'a noo. B'ale ne ngi'u noo mii patima. 43 Ta lii ke Yesus pa noo, ta b'ale la èmu nga jaji made-made pa noo, mihe ane, 44 “Henge pe woie! Ie ke èu. B'ole la ped'iri pa naduu we! Petobe we ri èu ne lua petèka Musa rai uru he. Kako uru la pengèdi èni pa kètu agama, mij'e ta pereha ri noo ne ngi'u èu, ta do ie tèra ke, we ad'o. J'e èba èu ne b'ara j'ola ta he èhi rutada terima kasi, mij'e toi ri dèu do lowe he ta do ie tèra ke èu.”k
45 Tapulara, ta d'ai noo ne mèhu èni, ta kako ke noo la ped'iri pa mii-pa mii. Pelai ti minahère, ae tèra ne dèu do la kale ta pe'abu nga Yesus, tade dod'o wae ke Yesus ta pengèdi èni pa roo pa d'ara rae. Ta la pee ke Noo pa era-era do kehii. Maji lema ta minahère, pee ma ne dèu he ta pejila nga Yesus ti harièle keb'ihu rai.
