Yesus wie lii pehèku j'ara wini do bui la ae kera'a wurai
(Mateo 13:1-9; Luka 8:4-8)
4
Pa d'ara he wari, ta kako rike Yesus la èi lobo Galilea. Ta dèka rike ne dèu do rihi ae la pewore Noo. Ta ha'e ke Noo la d'ara hewue kowa do penawo pa ène, j'e wie ri Noo lii aj'a pa roo. Harièle ne dèu do pa kolo lede d'èno ne lii aj'a Noo.a3 “D'èno ri muu nga woie! Era he dèu do kako la liba wini pa d'oka noo. 4 Ta d'ai ne liba ri noo ne wini he, era do bui la d'ara ruj'ara. Dèka ne dolila he, la tutu pe èla. 5 Era wini do bui la wurai wowadu. Mèriai ne muri nga woie. Pelai ta do menii ne wurai, 6 ta d'ida lod'o, ta meraj'u d'ènge ke, j'e made. Ri ad'o do nara ta merèma ne d'ulu amo.
7 Era lema had'e ne wini do bui la ro'a j'u'u ae. Tapulara hengèpe ri j'u'u he, j'e lara pod'o-pod'o i'a d'o wue-wila. 8 Tapulara era lema wini do bui pa wurai do woie. Muri roo nga woie, mengèru-merede tade era nga wue-wila. Ne wue roo, era do tèlu nguru wari lipa, era do èna nguru wari lipa, era lema do hengahu wari lipa.
9 Naduu do nga d'èi ta d'èno, tenae pe woie, mij'e tada muu!”
Ta ngaa Yesus ku pake lii pehèku
(Mateo 13:10-17; Luka 8:9-10)
10 Pa d'ara nga kiha miha Yesus, ta dèka ke ne do henguru do d'ue ana aj'a Noo, nga do pèri dèu do èla pe rèngi ne lii pehèku Noo. Ta ami roo ta peteleo ne ihi lii pehèku Noo. 11 Ta b'ale ke ri Yesus pa roo, mihe ane, “Ri do d'èi tèra muu ta toi ne lua pereda Deo, ta peteleo ke ri Yaa pa muu ne ihi lii pehèku na ène. Tapulara pa dèu do hewala he, wie ri Yaa pa d'ara lii pehèku. 12 Tuu roo ke, ne lua do èla peb'uke ri mone ub'a Deo, mihe ane,
‘Ngèdi ma ri roo, tapulara wae d'o ta tada.
Rèngi ma ri roo, tapulara wae d'o ta oha.
Hani we roo mij'e ta d'o parahaj'a nga Deo,
mid'o nara ta pehuba ne hala-ludu roo ri Deo.’”b
Yesus peteleo pej'ara lii pehèku j'ara wini do bui la ae kera'a wurai
(Mateo 13:18-23; Luka 8:11-15)
13 Èla pe minahère, ta peteleo ri Yesus ne pej'ara lii pehèku nee, mihe ane, “Ki d'o tada ke muu pej'ara lii pehèku na ène, minamii muu ne tada pej'ara lii pehèku do wala? 14 Ne pej'ara noo, minahee: dèu do liba wini nee, hela'u mii dèu do pedae-pepeke ne Lii Hag'a D'ara ngati Deo. 15 Wini do bui pa d'ara ruj'ara, j'e tutu èle ri dolila, hela'u mii dèu do d'èno ne lii pedai Deo. Tapulara tui d'o, dèka ne kètu wango la èbe pe'èle lii pedai ne ti d'ara dèu na ène. 16 Wini do bui pa wurai do wowadu, hela'u mii dèu do d'èno, j'e hème nga mengèlu d'ara ne lii pedai Deo. 17 Tapulara, muri d'o nga woie, ri ad'o do d'ulu amo. Ri minahère ke, lii pedai na ène eta d'o pa d'ara dèu na ène. Ki nara noo hedui ri dèu do hewala, taga ri hème lii pedai na ène, ta hore d'ènge ke ri noo. 18 Wini do bui pa ro'a j'u'u ae, hela'u mii dèu do d'èno lii pedai Deo. 19 Tapulara, ri rihi noo ne petadi kale muri-mada do gaa do kele'e pa rai-wawa nad'ee. Ri lai na ène ke, ne nyèke lii pedai Deo ti d'ara noo, ku b'ule d'o nga guna nengaa pa muri-mada noo. 20 Wini do bui la wurai do woie, hela'u mii dèu do d'èno woie, j'e hème ne lii pedai Deo, j'e j'ège pedute ne do d'èi Deo. Ta j'ège ri noo harièle lai do ie, mii wini do muri nga woie tade wue tobo kolo. Ne wue noo, era do tèlu nguru wari lipa, era do èna nguru wari lipa, era lema do hengahu wari lipa.”
Lapu b'ole henèb'e ri hope
(Luka 8:16-18)
21 Ta petuwe ri Yesus ngati d'ara kowa nee. Ta wie rike ri Noo hewue ne lii pehèku, mihe ane, “Minamii! Ngèdi muu, we ad'o? Dèu do tunu lapu, j'e henèb'e ri hope. Ki ad'o tèke pa d'a'i era bèj'i. Ad'o, to? Ki minahère, teleo d'o. Ne tima dèu ta pejèd'i lapu pa era do d'ida, mij'e ta teleo.c
22 Lai do d'o teleo dae, do ta peteleo ma hine. Lai do d'o toi dae ri dèu do na ène, do ta toi ma hine.d 23 Naduu do nga d'èi ta d'èno, tenae pe woie, mij'e tada muu!”
24 Ta pelore rike ri Yesus, “Pengee ko ri muu pe woie! Ruluji do pake ri muu, ta luji wue ai muri-mada dèu do hewala, do ta pake ri dèu ta luji muu. Deo do ta luji lema muu minahère. Tapulara ruluji Deo do rihi mejèni.e
25 Hiku naduu do nga lua d'èi tèra ta kale ne lua do d'èi Deo, juu mèu d'ara noo. Tapulara, dèu dod'o wae nga lua do d'èi Deo, juu b'od'o.”f
Yesus wie lii pehèku j'ara wini do muri nga miha unu
26 Èla pe minahère, ta lii rike Yesus, mihe ane, “Rai pereda Deo juu worena, unupala mii wini do lebe ri dèu pa d'ara d'oka noo. 27 Ta èla pe lebe, ta b'ale ke ne dèu do oha ne la èmu la bèj'i nga d'o henge wari ne wini do lebe ri noo. Tapulara muri ne wini nee, juu kepai. 28 Ne wini na ène, muri nga miha unu, j'e era nga rèu, ke hèb'a, tade wue-wila. 29 Kiri ihi ke, dèka ne do oha ne la g'èto noo. Minahère lema rai pereda Deo. Harièle nahère, do tao ri Deo.”g
Yesus wie lii pehèku j'ara lua lamuhi woaj'u do rihi wo naiki
(Mateo 13:31-32, 34; Luka 13:18-19)
30 Ta lii rike Yesus, mihe ane, “Ne riko hewue lii pehèku j'ara lua dèu do unu Deo he. Petari rai, hudi we roo, tapulara juu tui, juu ae roo. 31 Hela'u mii lamuhi woaj'u do rihi wo naiki. 32 Kiri bui la wurai, muri noo nga woie, jad'i aj'u ae. Ae dolila do dèka, la pehuri èni pa ro'a rame. Era lema do tao nyèb'u pa ène.”
33 Minahère ke ne ruj'ara do aj'a ri Yesus pa dèu he, pedutu nga lai tada roo. 34 Ne tima Noo, aj'a dèu nga pake lii pehèku. Tapulara pa ana aj'a Noo, do pika mola ne pej'ara harièle lii pehèku.
Yesus pemilu-peketèna raga-opo
(Mateo 8:23-27; Luka 8:22-25)
35 Jèna lod'o he, Yesus pa d'ara kowa ne ko. Ta lii ke Noo pa ana aj'a Noo, “Mai we dii ma pekèd'i la heb'èka rai.”
36 Ta ha'e ke roo la ra kowa nee, hela'u nga Yesus. J'e pekèd'i roo, hani ne dèu do lowe he pa lahalae. Era lema do ha'e kowa do wala. 37-38 Awe na ène, ta èba ke Yesus nèlu, j'e bèj'i bilu pa wui kowa nee. Tui ded'o ne pekèd'i, dèka ne raga-opo. Wèbe ne kowa roo ri nawa, lale ri èi dae ta tobo. Hiku made ri meda'u, ne ana aj'a Noo he. Ta la peree ke Yesus ri roo, j'e lii, mihe ane, “Ama, ee! Made ke dii! Kèd'i we! Hengee d'o ke j'ii ri Ama ki made j'ii.”
39 Ta kèd'i ke Noo, j'e j'ege ne raga-opo, “Pehèngo èni!” Ta pereda rike ri Noo pa èi lobo nee, “Ketèna we!” Ta milu d'ènge ke ne ngèlu. Ketèna ne èi lobo nee. 40 Ta b'ani ke Yesus nga ana aj'a Noo he, “Ta ngaa muu harièle ku rihi meda'u? Parahaj'a d'o muu nga Yaa?”
41 Harièle roo ta hengodo ke, j'e meda'u, pedai roo, “Naduu ke Noo nad'ee? Hiku ne ngèlu nga nawa ped'èno nga lii pereda Noo!”
