50
D'ai ta ked'ake ke ri Yusuf ama noo, j'e tangi noo penina noho. J'e hengèd'o ri noo ama noo loro-loro. 2 Ta lii ke Yusuf pa mone pemoko do made, ta tao ruaj'u, mid'o apa ne ngi'u Yakob. 3 D'ai ta pemoke ke ri roo ne do made nee tade èpa nguru lod'o pedutu petima roo. Lema ne do Mesiir he tangi lema roo taga made Yakob. Pidu nguru lod'o roo ne tao minahère, era lema mii made dokepai unu roo.
4 Ta èla pe pidu nguru lod'o, ta lii ke Yusuf pa pegawe noo he, “D'èno ri muu! Ruba kowe ne d'ara muu, kako ko muu laa peke ne lii yaa pa duae, minahed'e: 5 ‘Ta heumu ta made ama yaa, do ami noo pa yaa ta pedara ta èbe noo laa pedane la rai Kana'an. Ne ami yaa pa duae ta wie yaa awe ta la pedane ama yaa. Èla minahère, j'e b'ale yaa ma d'ee.’”
6 Ta rènge minahère, ta b'ale ke ri duae, “Ki do èla ke èu pe pedara nga ama èu, kako we j'e laa pedane noo la nii.”
7 Ta kako ke Yusuf laa pedane ama noo. Ae lema ne dèu do pedutu nga noo. Hari-hari pegawe duae, nga hari-hari mone kepai ti rai Mesiir. 8 A'a nga ari ri Yusuf, lema nga hari-hari dèu j'èga roo ne pedutu laa pedane Yakob. Do pee pa Gosen, wata naiki he we nga ihi èmu roo, nga na b'ada roo. 9 Ae lema ne horod'ad'u do pedutu. Era do nga kereta, era lema do ha'e jara. Ri do rihi ae ne do pedutu, Hiku d'ai medera ne kewolo dèu do kako laa pengèdo do made nee.
10 D'ai kako roo hari-hari tade pèga loko Yarden pa èhi era ne ngara Atad. Pa na ène, do tima ta dèka dèu laa wèba are. D'ai pa era napone, ta tangi ke Yusuf he penina noho taga made ama noo. Pidu lod'o roo ne lingu noo pa nii.
11 Ta ngèdi roo ri do Kana'an he ta do hedui, ta lii ke roo, “Naa ee! Heleo ko ri muu! Lèki d'ènge ne hedui ne lingu do made do Mesiir he! Heleo ko ri muu tangi roo tade penina noho.” Minahère ke tuu ta pehune ri roo ne ngara era do napone Abel-Misraim. Ne ihi ne ‘era penina noho do Mesiir’.
12 D'ai ta tao ke ana ri Yakob he pedutu ngaa do jaji roo. 13 Ta èbe ke ri roo ngi'u Yakob do made ne, laa pedane la lie peumu nga rae Makpela nga Mamre. Do èla ke pewèle ri Abraham ne era do nène ngati do Het, ne ngara Efron, j'e tao ri noo ta era pedana roo.
Peketèna ri Yusuf ne pengee a'a noo he
14 Ta èla ri Yusuf ta pedane ama noo, ta b'ale ke noo nga a'a nga ari noo he la Mesiir. Mihère lema nga hari-hari dèu do pedutu nga roo laa pedane ne.
15 Ta d'ai roo la Mesiir, j'ari ta meda'u ke ne a'a ri Yusuf he. Rowi pe'e d'oke ama roo, ta pedai lii ke roo, “Naa ee! Pengee ko ri muu ta! Minamii ke tao dii, unupala he ngita do bubu koma Yusuf nga dii, j'e b'ala ri noo ne do tao dii woapa pa noo ne?” 16 Moko ta he'uj'u lii ke roo j'e moa lii ped'ai pa Yusuf minahed'e: “Ama wake. Hewene ri j'ii awe do muri-mada ko ama dii, lii noo pa j'ii 17 ta pika pa ama, ‘Do j'èma ta bèlo ri Yusuf j'e hora pej'èu ne hala-ludu a'a noo he. Rowi do uru nee, do èla ke roo petao apa pa noo.’ Hengee lema ri j'ii Deo do wie huu mejura ri ama dii rai uru. Dii lema jad'i ta naènu-naènu Muri. Ri minahère ke ne mai j'ii maa ami-huba, rowi j'ii hari-hari do èla petao hala-ludu pa ama.”
Ta tangi ke Yusuf ta rèngi minahère.
18 Moko ta dèka miha ke ne a'a noo he laa lèku rutuu pa hed'apa noo, nga lii roo, “Hani we j'ii ta jad'i ènu ri ama.”
19 Tapulara ta lii ke Yusuf pa roo, “A'a yaa ee! B'ole lob'o ri muu ta meda'u! Titu-wata Deo Muri we do era nga higa ta wolo dèu. B'ale yaa, ad'o. 20 Uru nee, do èla ke muu peheuj'u ta tao apa pe hed'apa nga yaa. Tapulara do èla ke ri Deo ta peb'are ne pedèb'o muu do woapa ne, ta jad'i lai do woie. Mihère ke ne d'ede yaa ri Noo, ta jad'i mone ketèu mij'e nara ta pehelama do ae dèu. 21 Hiku lii yaa pa muu, b'ole meda'u ri we. Pedara yaa nga muu ta heleo ri yaa hine hari-hari ana-oha muu.”
Lii do woie nène ke, ne peketèna ri Yusuf ne pengee a'a noo he.
Lua made Yusuf
22 Èla minahère, ta pee ke Yusuf teruu pa Mesiir nga hari-hari a'a nga ari noo he. Tade hengahu henguru b'ue tèu ne pemuri noo. 23 Nara ko ma ta heleo rowi noo ana-èpu ri Efraim he. Peara-peluja ko ri noo èpu ri Manase, do ana rowi Makir he.
24 Ta pika ke Yusuf pa a'a noo he, “A'a yaa ee! Mii do umu ke ne lod'o made yaa, ane yaa. Tapulara parahaj'a yaa, Deo pee ta peara-peluja muu. Do ta pengèdu muu ri Noo hine mèhu ngati rai nad'ee. Lema lere kelau muu ri Noo b'ale la rai do nga hupa Noo do ta wie pa nuhi Abraham, èpu mone Isak nga ama Yakob.” 25 Moko Yusuf ta ami ke pa tuèhu noo ta pedara, “Do j'èma muu ta pedara nga yaa. Kiri d'ai awe ta èba peb'ale muu ri Deo la rai Kana'an, do j'èma muu ta èbe ne ngi'u yaa nee.”
26 Ta made ke Yusuf pa Mesiir, pa pemuri hengahu henguru b'ue tèu. Moko ta tao ke ri roo ri ruaj'u pa ngi'u noo. J'e pemaho noo ri roo la d'ara kerab'a noo.