Pika Yakob j'ara had'a nga mèngi ana noo he dèu-he dèu
49
Èla minahère ta lii ke Yakob ta pedoa hari-hari ne ana noo. Ta dèka roo, ta pika ke noo, “Ana yaa ee! Mai kowe muu ma peteni peumu èni nga yaa ma d'ee. Ne ta pika ko ri yaa pa muu, ruj'ara kako muri-mada muu hine he dèu-he dèu.” 2 Ta j'ari ke Yakob ta pika pa ana noo he,“Minahed'e! Wo ana-ana ri Yakob! Mai ko muu ma titu pehero yaa.
D'èno ko ri muu ne ta pedai lii ko ama muu Isra'el.a
3 Ruben! Èu ke ana yaa do mone a'a. Èu ke dèb'o kej'i yaa, ai g'ana yaa. Hari-hari dèu do wie huu pa èu. 4 Tapulara titu d'o ne pengee èu, toi d'o nengaa ne do d'èi èu, era lema mii kenyawu nawa dahi, era ju ma d'ee, era ju laa nii. Toi d'o ta minamii, era ke èu laa bèj'i nga ihi èmu yaa Bilha. Pera'i ne era bèj'i ama èu. Ri minahère ke, Hiku puru d'ènge ne keb'ue èu ti ta mone a'a!
5 Simeon nga Lewi! Hela'u mode we muu d'ue! D'ai memud'e pa muu d'ue ne wèjo rèka, j'e pehedui dèu do hewala. 6 Ne lua d'èi muu, ta pare pe hèpo ne rukerèki hapi j'e hane pegili gea pa era. Lema ne woapa had'a, ngèngi rie muu j'e pemade dèu. Ri mihère ke Hiku d'o wae yaa ta ped'èno nga lii muu. Lema wae d'o yaa ta pekiwu ruai nga lai kewèlu muu. 7 Kutu ri yaa ne lua bubu d'ara muu, ta rihi tèra ke ne keliwa! Lema ne lua bubu muu b'ule d'o nga lua ped'èi hudi he. Do juu ta hape ri muu ma miha hine ne had'a muu. Do ta pèhe ri Muri la keriu-ked'anga ne kolo-loro muu. J'e menyèb'a la mii-mii pa rai Isra'el.
8 Yehuda! Ngara èu, ne ihi ne, ‘waje’. Ne a'a nga ari èu he ta waje èu j'e pewawa èni wie huu pa èu hine. Ri èu lema j'èle pekepede ihi muhu èu, tade dod'o i'a roo pekèd'i kètu. 9 Èu d'ee mii hinga do ngèru, do i'a kale nga'a miha. J'e èu lema mii hinga mone do uri èni pa era bèj'i, b'ule d'o do b'ani laa pegu'i nga èu. Èu lema mii hinga rena do jaga ana, b'ule d'o do b'ani laa pegu'i. Mihère lema ke èu, b'ule d'o dèu do b'ani laa tao apa ked'aha. 10 Do ta ème ri èu ne lua pereda hine. Minahère lema ne kolo-loro èu he, ne èmi pereda pelere-lere tade era he dèu hine do nga higa do rihi ngati hari-hari, do mejèd'i ta èmi pereda pa nène. Hari-hari dèu rai do ta mejura j'e ped'èno nga lii Noo.b 11 Èu hine do ta muri-mada nga mengèlu d'ara, nengaa we ne do d'èi èu, i'a era we! D'èi ta tao ngaa we èu, do ta jad'i we! J'e d'ai ne b'ada nga nga'a hab'a èu he juu la'a ae we. 12 Ne nga'a-nginu èu do woie hari-hari, tade dod'o èla.
13 Sebulon! Rai unu-oha èu rihi bèla, pe'umu nga rèka dahi, lohe la pewata nga rae Sidon. Dèka ne kapa he rai ti mii-mii ma penawu ma tèbi dahi èu nga woie.
14-15 Isaskar! Èu d'ee, era lema mii keledai do rui, tapulara ne kètu wowadu èu d'ee mèke d'o ta lawe. Kinga bèj'i ke èu pa telora ruj'ara,c b'ule d'o dèu do nara ta pehèhe èu ta kako. Tapulara ki ngède ri èu ne rae kowa dèu do woie pa heb'èka pa nii, lob'o d'oke dèu ta lii, era ke èu do hape ne b'ara èu j'e kako. Minahère ke èu!
16 Dan! Ngara èu, ne ihi ne, ‘mone hèpo kewèlu’. J'e èu d'ee, nga kolo-loro èu hine do ta pehèpo ne kewèlu udu nga kerogo èu he nga mola-mira. Rowi ne udu kerogo èu, he kejie ngati telora do Isra'el he. 17 Mèu d'ara èu era lema mii kewèru dob'oho do nga raho, do b'èj'i pa ngidi ruj'ara. Kiri era dèu do nèru nga menya'e jara, do ta hib'e ri èu ne ruai leto jara ne, j'ane tade bui ne dèu pa rudèni noo.
18 DEO yaa ee! Menèngi yaa ta wie ri Èu ne helama tona ie tuu j'ii hari-hari.
19 Gad! Ne ngara èu hela'u nga, ‘duli’. Kiri dèka do mena'o he ta duli pa èu, do ta duli b'ale èu j'e pej'èra roo.
20 Aser! Nga'a hab'a ngati d'oka èu hine rihi woie. Nara èu ta tao koki do woie, ta dèka ne duae-duae he ma wèli pa èu.
21 Naftali! Èu d'ee, era lema mii rena ruha do melèi he, pi'a d'o dèu do nara ta ato èu. Èu lema do ta metana ana do mone ie-bèni ie.
22 Yusuf! Era lema èu mii kepue na'aj'u do j'ala do muri peumu nga mada wètu. Ne kelai kejanga èu do loro la d'ida tebo do rihi d'ida.d 23 Era lema dèu he do pèhi ne hala he pa èu, mii ihi muhu do nga kelèti wuhu laa kelète èu. 24 Tapulara Deo do mejura ri yaa ne, do ta ruba d'ara nga èu. Ri minahère ke, do ta perue ne kae èu ri Noo, tade nara èu ta kelèti b'ale pelawa nga roo, maji lema ta ngati j'èu. Do ta nara èu pehed'apa nga roo, rowi Deo do ruba d'ara nga èu, do rihi tèra ne higa Noo. Na ène ke nee tuu yaa ta pe'ini èni pa Noo. Rowi Noo ke do lao heruge yaa. 25 Do ta lao ta heruge lema èu ri Noo. Do ta wie èu ri Noo mèngi, mèngi ngati liru bèla, mèngi ngati rai-wawa, nga mèngi ta era nga ana do rui do kedii. 26 Ele d'o ne lede nga b'ojo. J'e ne mèngi do wie ri yaa tuu èu d'ee, rihi ae ngati hari-hari lede nga b'ojo. Do ta pemile pe'ae ne mèngi doke rihi pa èu, rowi èu do rihi ngati a'a nga ari èu he hari-hari.
27 Benyamin! Ne b'ani èu era lema mii ngaka èdu do menganga. Ki rai j'èmi ae, do pehob'o ke kale nga'a. Kinga mèd'a laa pepala ri noo wie ana-oha noo. Ne kolo-loro èu hine do ta minahère.”
28 Mihère ke, Yakob ne pika d'ènge ne ruj'ara kako muri-mada ana noo he hine, he dèu-he dèu nga kolo-loro noo. Roo ke do wie ne kolo-loro tuu do he nguru d'ue udu do Isra'el.
Lua made Yakob
29-30 Ta ami ta pedara ke Yakob pa ana noo he, “Tui d'oke j'e made yaa. Kiri made yaa, do j'èma ri muu ta laa pedane la rai dare èpu mone muu Abraham. Ne rai dare ne nèi pa ro'a lie, do pe'umu nga rae Makpela nga Mamre pa rai Kana'an. Wèle ri èpu mone muu Abraham lie na ène nga d'oka nee tuu ta tao rai dare noo. Do ma'i mèu ke ri noo ti do udu Het, ne ngara noo Efron. 31 Pedane ri roo èpu mone dii Abraham nga èpu bèni dii Sara, ama yaa Isak nga ina yaa Ribka pa nène. Hiku yaa lema do j'èma ta pedane ri muu pa nii, pa keraha ihi èmu yaa Lea. 32 B'ole bèlo j'e yaa ri muu ta pedane pa lie do èle pewèle ri èpu mone muu Abraham ne.”
33 Ta èla Yakob pe lii mihère, ta bèj'i ke noo keb'ali la d'ida era bèj'i, j'e made.