Ele gelaa melaa pudi unu Yusuf
44
Ta èla roo pe nga'a, ta pekewuru ke Yusuf nga kètu do pemoko lai unu noo, “Laa ihi ko ri èu karo roo he dèu-he dèu ri are tade tobo. J'e ihi ri èu peb'ale ne doi he la d'ara karo roo miha-miha. 2 D'ai, ègo ri èu ne gelaa melaa pudi unu yaa, j'e tèke pa d'ara karo unu mone ari ne.” Ta laa j'ège ke ri noo pedute nga do pereda ri Yusuf.3 D'ai ta do b'èrirai ne, rai j'èmi ae, ta golo ke roo ri Yusuf nga ègu b'ara nga keledai unu roo. 4 Rihi ded'o roo ne j'èu ngati kota, ta lii ke Yusuf pa kètu do pemoko lai unu noo, “Kako ko èu mèriai laa pedutu dèu na hii. Ki peabu nga roo, lii mihed'e: ‘Ta ngaa j'e muu hiku tao kewèru penaja nga dokepai ne? Ne b'ale ri muu woie noo nga tao woapa mihed'e! 5 Ta minamii tèra Hiku d'ae ri d'ara muu ta mena'o ne gelaa melaa pudi unu mone kepai ne? Toi d'o ri muu wod'o? Ad'o j'e ta gelaa nginu he we mone kepai nène. Pake gelaa nène lema j'e ri noo ta tèri kelue muri-mada dèu. Ne gelaa nène do tèri lohe! D'ai woapa d'ènge ne tao muu hed'e!’”
6 D'ai ta laa peraga ke roo ri kètu j'èga ne tade abu. Ta laa peke ke ri noo pa roo pedutu ngaa do lii Yusuf ne.
7 Ta pelawa ke roo, “Nengaa ne èu, ama? Hupa j'ii. J'èma d'o j'ii ta tao lai do woapa minahère! 8 Do toi ma ri èu to, ama? Ad'o do èla ke ri j'ii ta peb'ale ne doi do pa karo j'ii he pa ama do helod'o ne? Minamii ri ke j'ii ne mena'o melaa lara-melaa pudi unu mone kepai ngati èmu noo! Heraa dèu! J'èma d'oo! 9 Pereha we ri ama! Abo pa d'ara karo naduu ne b'ara nène aa, pemade noo! J'e j'ii do had'e he, ta jad'i naènu ama heke.”
10 D'ai ta lii ke kètu pemoko lai ne, “B'ole! Tao mihed'e we. Era pa naduu ne gelaa ne, jad'i noo ta ènu yaa. B'ale do had'e he.”
11 Ta pepuru ke ri roo mèriai ne karo he, j'e buka d'ènge. 12 D'ai ta pereha ke ri kètu pemoko lai ne karo he, j'ari ngati karo do mone a'a hape la karo do mone ari. Moko ta ngède ke ri noo ne gelaa melaa pudi ne pa karo Benyamin.
13 Ta ngède minahère, mèje rèj'e-rèj'e ne ade a'a ri Benyamin he. D'ai ta peha'e keb'ali ke ri roo ne karo he la dèni keledai ne j'e b'ale la kota.
14 Ta d'ai roo la èmu Yusuf, era ko ma noo pa nène. Ta lèku rutuu ke roo pa hed'apa noo. 15 D'ai ta j'ege ke roo ri Yusuf, “Kewoto! Ta ngaa Hiku tao muu mihed'e pa yaa! Ta d'o toi ke ri muu wod'o, ki dèu do mii yaa d'ee, do nara ta tèri lohe ta kale toi kelue dèu?”
16 Ta b'ale ke ri Yehuda, “B'otee! Peteleo ke ri Deo ne hala j'ii he. J'e ta lii ngaa ri ke j'ii we, ama? Ta pemola èni minamii rike j'ii. Ki do ta tahe ne mone ari j'ii d'ee ri ama, rihi ie ta taha hari-hari we j'ii ri ama.”
17 Tapulara ta b'ale ke ri Yusuf, “Jad'i d'o! Abo pa naduu ne gelaa nee, noo do jad'i ta naènu yaa! Muu do had'e he b'ale. B'ale we laa nga ama muu!”
Ame ri Yehuda ta gate ri noo Benyamin
18 Èla pe nène, ta laa peumu èni ke Yehuda nga Yusuf, j'e lii, “Ama wake! Toi ma ri yaa ta kuaha ama do hela'u nga kuaha duae. Rowi do minahère, b'ole b'ani nga yaa woke, ama. Wie ko we yaa awe ta pedai lii nga ama hudi. 19 Do èla ke ama ta keb'ali pa j'ii mid'a, ta ‘Nèi ko ma ama nga ari muu do he dèu ne, wod'o?’
20 Ta b'ale ke ri j'ii, ‘Do weka ke ama j'ii. Nèi ma ne mone ari tèka ne he dèu ri j'ii. Awe ta metana noo do weka ke ama. Era lema he dèu ne a'a metana ri mone ari j'ii, tapulara èla ke noo ta made. J'e ne ina roo èla lema ke ta made. Hiku, ne do hiha mone ari ne ke. Ri do minahère, hiku d'ai haj'a ama j'ii nga noo.’
21 D'ai lii ama ta ègo ne ari j'ii ne, mij'e nara ta heleo noo ri ama. 22 Ta b'ale ke ri j'ii ta, jad'i d'o naiki nène ta hane ama noo. Kiri hane ke ri noo, ta made heke ama j'ii.
23 Ta b'ale ke ri ama, ‘Ki dod'o ègo ri muu ne ari muu ne, nara d'oke ri muu wari ta heleo worèwu yaa.’
24 Èla pe nène ta b'ale ke j'ii. D'ai la nga ama j'ii, ta peke ke ri j'ii ne do lii ama wake he harièle. 25 Ta tui b'èle, ta èla ke b'ara nga'a j'ii. Ta pepuu rike j'ii ri ama j'ii ta maa wèli b'ara nga'a ma Mesiir. 26 Tapulara ta b'ale ke ri j'ii, ‘Ama ee! Nara d'o ke j'ii ta kako la nii. Rowi do èla ke ne a'i g'ana duae pe lii, ki dod'o ègo ri j'ii ne mone ari j'ii ne, nara d'o j'ii ta heleo worèwu noo. Hiku ki pedutu ko ari j'ii, j'e nara j'ii ta kako.’
27 Èla nène, ta lii rike ama j'ii, ‘Ad'o do toi ke ri muu, aa? Wata do d'ue dèu we ana ihi èmu yaa Rahel. 28 Pe'e d'oke ne do mone a'a ne. Èla ke hino ta nga'e ri b'ada b'ani. Ri minahère ke, nara d'oke ta ngède noo ri yaa tade awe do nad'ee. 29 Kiri ègo riko ri muu ne ana mone ari d'ee ngati yaa, j'e ihilaka noo, taba ta pehedui we yaa ri muu do weka mihed'e, mij'e hewèka d'ènge ne made.’
30-31 Mihed'e, ama wake. Ki b'ale yaa la nga ama yaa nga dod'o ègo ne mone ari d'ee, ta made heke ama j'ii. Rowi ne ngi'u noo do rihi g'èmi nga mone ari d'ee. D'ai weka ke noo. Ki taba ke ta pehedui noo ri j'ii, do too ke noo ta made. 32 Rihi riko do èla ta pejaji yaa nga ama, do tago ri yaa ne mone ari d'ee. Do jaji yaa pa ama, ki dod'o ègo ri yaa peb'ale ari nad'ee la nga noo, ta tago ri yaa heke ne hala ne tade made.