Yakob meda'u ta peabu nga a'a noo Esau
32
Èla pe nène, ta kako teruu ke Yakob he. D'ai ta dèka ke ne dèu pejuu Muri he ngati sorga laa peabu nga noo. 2 D'ai ta ngèdi roo, ta lii ke noo, “Pa d'ee era pengaha horod'ad'u unu Muri he hino!” Ri do minahère ke hiku wie ngara ri noo era nène ta, Mahanaim (ne do ihi ne ‘d'ue era pengaha’).
3 Èla pe nène, ta pepuu ke ri Yakob do pèri dèu ta kako uru la rai Edom (do Seir ne), mij'e laa pika pa a'a noo Esau ta do nee ke noo ta dèka. 4 Pika Yakob pa dèu pejuu noo he, “Kako ko muu laa pika pa a'a yaa Esau mihed'e: ‘Muri mone, Esau! Naènu ri muri mone, ari Yakob, ne do moa lii ta pekeb'ue muri mone. Rai ngati pekèd'i yaa do hewari ne tade awe do nad'ee, naènu ri muri mone do pee pa èmu makemone Laban. 5 Nad'ee naènu ri muri mone ne do era nga hapi ke, keledai, ki'i hawu-ki'i j'awa, naènu womone nga wobèni. Ne moa ri yaa dèu nahed'e peuru mij'e moa lii pa muri mone j'ara lua dèka yaa. Henao ri yaa, ta hèmi j'ii ri muri mone nga mengèlu d'ara.’” D'ai ta kako ke ne dèu he.
6 D'ai ne b'ale roo laa nga Yakob, ta pika ke roo, “Èla ke j'ii ta peabu nga a'a ri ama, Esau. Nad'ee nène ke noo do dèka nga èpa ngahu dèu womone d'èi ta maa peabu nga ama.”
7 Ta rènge mihère, ta kerègu ke Yakob j'e meda'u hetenga made noo. D'ai ta peb'agi d'ue ke ri noo ne dèu noo nga b'ada noo he hari-hari. 8 Ne pereke ri noo, “Kiri dèka Esau, j'e laa muhu nga kejie do uru ne, ne kejie do ked'ue ne nara ta perai laa kale helama.”
9 Èla pe nène, ta heb'aj'a ke Yakob, “Deo Muri ee! Muri do mejura ri ba'i Abraham nga ama yaa Isak, d'èno kowe ne lii ami yaa! Do hewari ne, Muri ma do lii ta b'ale pa yaa ma nga a'a-ari yaa he, ma rai nad'ee. Muri ma do jaji pa yaa ta do ta peato ma ri Muri hine pemoko hari-hari. 10 J'èma d'o yaa ta hèmi ne lua haj'a Muri, nga lua henono Muri. Pa awe ta pèga loko Yarden yaa do hewari ne, ègu kèji hewe yaa. Tapulara nad'ee b'ale yaa nga ègu d'ue kejie dèu nga b'ada. 11 Meda'u yaa, b'ole d'ai a'a Esau ta dèka ma muhu j'e maa pemade j'ii hari-hari. Hiku ne ami yaa mij'e pehelama ko yaa ri Muri nga ana-ihi èmu yaa he hari-hari ngati a'a Esau. 12 Muri ma do jaji ta, do ta wie ri Muri ne mèngi do ae pa yaa, nga petaba ae kolo-loro yaa, hela'u mii wolahalae pa tèbi dahi dod'o mèke ta reke ri dèu.”
13 D'ai ta bèj'i ke Yakob pa era nène. D'ai do b'èrirai, ta pij'i ke noo b'ada d'èi ta parahee nga a'a noo. 14 Pij'i ri noo d'ue ngahu ngi'u ne ki'i hawu rena, d'ue nguru ngi'u ki'i hawu mone, d'ue ngahu ngi'u ki'i j'awa rena, d'ue nguru ngi'u ki'i jawa mone, 15 tèlu nguru ngi'u onta rena do nga ana he do huhu ko, èpa nguru ngi'u hapi rena, he nguru ngi'u hapi mone, d'ue nguru ngi'u keledai rena, he nguru ngi'u keledai mone. 16 D'ai ta peb'agi ke ri noo ne b'ada he, heworèwu-worèwu nga kejie noo j'e wie ri noo èhi-èhi kejie nga mone b'ata noo. Ta lii ke noo pa roo, “Kako we muu uru. Ta pedutu ma ri yaa ngati kej'unga. Tapulara do ta jage j'e ri muu mij'e pej'èu hudi kejie do èhi ne ngati kejie do hewala he.”
17 D'ai ta pereda ke Yakob pa mone b'ata pa kejie do uru ne, “Kiri peabu a'a yaa Esau nga èu, j'e keb'ali noo, ‘Ta ju laa mii èu? Eu d'ee, naènu ri naduu? J'e ne b'ada nahed'e unu naduu?’ 18 B'ale we ri muu mihed'e, ‘ne b'ada nahed'e, unu Yakob do naènu ri muri mone. Moa ri noo wie a'a noo, muri mone Esau. Tapulara noo miha nène ma do pedutu ngati kej'unga.’” 19-20 Pereda mi nèhare lema ri noo pa hari-hari mone b'ata pa kejie do had'e he, “Kiri peabu ke nga a'a yaa Esau, wie parahee ri muu ne b'ada he. D'ai j'e pika muu ta do pedutu ma ri yaa ngati kej'unga.” Ne pereke ri Yakob, kiri wie ri noo hari-hari ne b'ada he pa Esau, ta mako heke d'ara Esau nga noo hine. 21 Hiku moa ri noo ne b'ada he peuru. Tapulara mèd'a nène do pee ko ma noo pa era nène.
Yakob do peluru nga Muri
22 Mèd'a nène, ta kèd'i ke Yakob, d'ai j'e peato ri noo mij'e ihi èmu noo hari do d'ue, ihi èmu peluja noo hari do d'ue, nga ana noo hari henguru èhi dèu, mij'e pèga roo la heb'èka loko Yabok. 23 Ta d'ai roo hari-hari la heb'èka loko ne, ta moa ke ri noo hari-hari ne unu-oha noo he la nid'e.
24 Tapulara Yakob pee miha pa nène. D'ai ta dèka ke he dèu womone, laa peluru nga noo tade umu ta mèu rai he. 25 Ta toi ri womone nène ta umu ke noo ta j'èra, ta tiko ke ri noo Yakob pa ruu peheru ne, tade pehihu ne kepue gelèhe ne ngati era mejèd'i noo. 26 D'ai ta lii ke ne womone nène, “Gole we yaa, rowi do dae hudi ke ta hèu lod'o.”
Tapulara ta b'ale ke ri Yakob, “Wie kowe yaa mèngi ri èu, j'e'itu gole èu ri yaa!”
27 D'ai ta keb'ale ke ri womone nène, “Naduu ngara èu?”
Ta b'ale ke ri noo, “Yakob.”
28 D'ai, ta lii ke ne womone ne, “Ad'o ke ngara èu ta Yakob rii. Tapulara j'ari rai nad'ee pedoe èu ri dèu ta Israel, rowi do èla ke èu pe la'a rui ta lawe dèu rai-wawa nga Deo Muri, tade nara èu.” (ihi ri ngara Israel ne ‘do peluru nga Deo’.)
29 D'ai ta keb'ale ke ri Yakob, “Naduu ngara èu?”
Tapulara ta b'ale ke ri womone nène, “Keb'ale ta ngaa ke ngara yaa ri èu?” D'ai ta wie ke ri noo mèngi pa Yakob pa era nène.
30 D'ai ta lii ke Yakob, “Ngède ke yaa ri Deo Muri nga penaja worèwu yaa, tapulara ne koma yaa do muri.” Ri mihère ke hiku wie ngara ri noo era nène ta, Peni'el, do ihi ne ‘worèwu Muri’.
31 Do hèu lod'o ke pa d'ara awe ta kèd'i Yakob j'e hane era nène. Tapulara do kako beko ke noo rowi ne ruu peheru noo do pehihu ke. 32 Ri minahère ke tade awe nad'ee, do Israel he ad'o do nga'a hed'ai ti ruu peheru b'ada, rowi do wèbe ri Muri tade pehihu ne ruu peheru ba'i roo Yakob.