Ribka pepote pa Isak mij'e wie mèngi pa Yakob
27
Pa awe ta weka Isak d'ai kerèba ke ne namada noo, d'ai ta pedoe ke ri noo ana mone a'a do rihi haj'a ne ri noo, “Esau! Mai ko èu ma d'ee!”Ta b'ale ke ri Esau, “Minamii ama?”
2 Ta pika ke Isak, “Mihed'e! Yaa d'ee do weka ke. J'e toi d'o ri yaa ta pèri yaa ne made. 3 Hiku kako kowe laa ègu ne kelèti wuhu èu he, j'e laa kèpa ko wie yaa b'ada èdu hengi'u he. 4 D'ai j'e hoge ri èu ped'ai ena pedute ne d'èi yaa, j'e ègo wie yaa. Kiri èla ta nga'a, j'e wie d'ènge èu ri yaa ne mèngi nee. Kiri èla èu ri yaa ta wie ne mèngi, ta made lema yaa, nga d'oke.”
5 D'ai ta mèhu èni ke Esau laa kèpa b'ada. Tapulara do rènge lema ri Ribka nengaa ne do lii Isak ne. 6 D'ai ta laa pika ke ri Ribka pa Yakob, “Wo Yakob! D'èno ko ri èu pe'ie! Rènge ri yaa ngine ne ama èu era do pedai lii nga Esau mihed'e: 7 ‘Laa kèpa ko èu hengi'u b'ada èdu, j'e hoge pe ena wie yaa. Kiri èla yaa ta nga'a, j'e wie èu ri yaa mèngi pa hed'apa MURI.’ 8 Hiku d'èno ri èu pe woie! Pedute tèra tèra ne lii pereda yaa nad'ee. 9 Kako èu nad'ee la d'oka ki'i dii, j'e pij'i d'ue ngi'u ana ki'i hawu do keb'èb'u. D'ai lore mij'e ègo ne hed'ai nee j'e èbe ma nga yaa. Ta hoge ke ri yaa hine pedutu nga do d'èi ama èu. 10 Kiri èla ri yaa ta hoge, j'e ègo ri èu laa wie ama èu mij'e nga'a noo. D'ai wie uru èu mèngi ri noo, j'e'itu made noo. Nga mihère, èu ne do nara mèngi nène. Ad'o a'a èu.”
11 Tapulara ta lii ke Yakob pa ina noo, “Ina ee! Ne hala ne mihed'e, do rèu ma ihi a'a Esau ri, tapulara ne ihi yaa do helèngi! 12 Jaga ta b'uje ri ama ne ihi yaa nèb'o, j'e toi d'ènge ri noo ta do ta pelue noo ri yaa. J'e mengao yaa ri noo!”
13 Ta b'ale ke ri ina noo, “Yakob ee! B'ole meda'u èu! Hane we ri èu ta peato ri yaa! Kiri wie èu lii mengao ri ama èu, hane we pehape ri yaa! Kako we èu ned'ee laa ègo ne ki'i hawu ne.”
14 Èla pe nène, ta laa pij'e ke ri Yakob ne ki'i hawu he, ta lore ke ri noo j'e ègo wie pa ina noo. D'ai ta hoge ke ri Ribka pedute nga do d'èi Isak. 15 D'ai ta laa ègo ke ri Ribka ne b'ara Esau do meleke he j'e pepake pa Yakob. 16 Wute lema ri noo kae Yakob nga lakoko noo ri rèu ki'i hawu ne. 17 Ta wie ke ri noo pa Yakob ne nga'a do ena ne, nga roti do èla pe tao ri noo.
18 D'ai ta laa pengèdo ke ri Yakob ne hed'ai he wie ama noo. Ta lii ke noo, “Ama! Ne ke yaa.”
Ta b'ale ke ri Isak, “Heh! Naduu ke èu d'ee?”
19 D'ai ta b'ale ke ri Yakob, “Yaa d'ee, Esau, ana mone a'a ri ama! Èle ke ri yaa pe j'ège pedutu nga do lii ama ngine. Kèd'i we, ama ee, j'e mai we maa nga'a. Èla ke ri yaa pe hoge ne hed'ai do èla pekèpa yaa ngati ro'a j'ami. Nga'a we, mij'e wie we yaa mèngi ri ama!”
20 D'ai ta lii ke Isak, “D'ai jago j'e èu d'ee! Ne bisa èu ta nara b'ada mèri ai minahère!”
Ta b'ale ke ri Yakob, “Ne nara yaa d'ee rowi MURI do mejura ri ama ne, do tulu nga yaa.”
21 Ta pedoe ke Yakob ri Isak, “Peumu kowe èu èni, mij'e hèko ko ta b'uje èu ri yaa! Do tèra ke èu ta Esau, we ad'o?”
22 D'ai ta laa peumu èni ke Yakob nga ama noo, j'e j'ari ama noo ta b'uje noo. ta lii ke noo, “Ne lii pedai d'ee hela'u nga alu Yakob! Tapulara ne kae d'ee, kae Esau.” 23 Tapulara tade d'o Yakob ri Isak, rowi ne kae noo do rèu hela'u mii Esau. Tapulara pa d'ara ta wie mèngi ne ri noo pa Yakob, 24 ta keb'ale rike ri noo, “Do tèra-tèra ke èu d'ee ta Esau, we ad'o?”
D'ai ta b'ale ke ri Yakob, “Tèra ama e!”
25 D'ai ta lii ke Isak, “J'ole ko ri èu ne hed'ai ne ta maa nga'e ko ri yaa. Kiri moko, j'e wie èu mèngi ri yaa.” D'ai ta j'ole ke ri Yakob ne hed'ai ne pa noo, nga wie èi ago mij'e ngino ri noo. 26 Èla pe nène, ta lii ke ama noo, “Ana yaa ee! Maa peumu èni ko ma d'ee, j'e maa hengèd'o kowe yaa.”
27 Pa d'ara peumu èni Yakob ta hengèd'o noo, ta hengue ke ri Isak ne wèu b'ara Esau. D'ai ta pali ke noo mèngi wie Yakob,
“Ne wèu ana yaa, hela'u nga pad'a j'u'u do èla pe wie mèngi ri MURI.
28 Hane we ta pepure ri Deo Muri ne èi peringi ngati liru,
mij'e tao ne d'oka èu he pemengèru merede!
J'e wie èu ri Noo are do d'ai ae,
nga wo ago do tobo kolo.
29 Ne dèu rai he do ta jad'i ta ènu èu,
nga udu he peru'u èni wie huu pa èu.
Mij'e pereda ri èu ne a'a-ari èu he hari-hari,
nga lèku rutuu roo pa hed'apa èu.
Naduu do mengao èu, roo lema do ta nara lii mengao.
Nga naduu do wie mèngi pa èu, roo lema do ta nara mèngi.”
Ta b'ale Esau, j'e ami lema pa Isak ta wie mèngi tuu noo
30 Ta èla Isak pe wie mèngi ne, ta mèhu èni le ke Yakob j'e hane ama noo, ta d'ai lema ke a'a noo Esau nga ègu b'ada do kèpa noo ne. 31 Ta laa hoge ke ri noo, j'e ègo ri noo laa wie ama noo. Ta lii ke noo, “Ama! Kèd'i we mij'e maa nga'a sud'a. Èla ke ri yaa to hoge ne hed'ai do kèpa yaa. Kiri èla ta nga'a mij'e wie mèngi sud'a yaa ri ama.”
32 Ta hera ke Isak, j'e keb'ali, “Heh! Naduu rike èu nee?”
D'ai ta b'ale ke ri Esau, “Yaa d'ee Esau! Ana mone a'a ri ama.”
33 Ta kerègu ke Isak. D'ai ta keb'ale ke ri mone kepai ne, “Kiri do minahère, naduu ngine ne do ègu wie yaa hed'ai do èla ta nga'e ri yaa nee? J'e do èla leke ri yaa ta wie mèngi pa noo. J'e nara led'o make ta hèpe b'ale ne mèngi nène.”
34 Ta rènge ne lii ama noo mihère, ta pèd'a ke ade Esau nga tangi pali do mèdu-mèdu, “B'ote! Ama ee! Wie le we yaa mèngi ama ee!”
35 Tapulara ta lii ke Isak, “Èla ke ari èu ta dèka ma pelue yaa, j'e mena'o ne mèngi unu èu.”
36 D'ai ta lii ke Esau, “Èla ke pe pelue yaa d'ue wari ri noo. Do hewari ne pelue ri noo pa higa mone a'a unu yaa. J'e nad'ee pote rike noo pa mèngi unu yaa. J'èma ke ne ngara noo ta, ‘Yakob’. Tapulara era koma ama nga mèngi do hewala wie yaa we ad'o?” (Ihi ri ngara Yakob ‘ème pa wodèto’. Tapulara ihi do hewala ne ‘tuka pote’.)
37 D'ai ta b'ale ke ri Isak, “Èla ke noo pe d'ede ri yaa ta jad'i kètu pa èu. Lema a'a nga ari ri noo he harièle jad'i ta naènu noo. Èla ke ri yaa pe wie are do d'ai ae pa noo, nga ago do tobo kolo. Hiku ana yaa ee! Era mèngi nengaa rii ma ke do nara ta wie ri yaa pa èu nad'ee?”
38 Rènge mihère, ta d'uki teruu ke Esau pa ama noo, “Mèngi unu ama, he èhi we wod'o? Do too ta nara koma ama ta kale mèngi do hewala wie yaa. Maji le ta mèngi do naiki he lema nga d'o!” D'ai ta tangi rike noo.
39 Èla pe nène, ta b'ale ke ri Isak pa noo,
“Muri-mada èu hine do ta j'èu ngati d'oka do mengèru-merede,
rowi b'ule do èi peringi do puru ngati liru do nara ta pebob'e ne worai unu èu.
40 Kelewa èu hine do ta wie muri-mada pa èu.
Tapulara ta minamii lema, èu do ta jad'i ènu pa ari èu.
Tapulara ki do i'a èu pelawa nga noo, j'e'itu nara èu ta petegèli èni ngati wolèba noo hine.”
Ribka lii pa Yakob ta perai
41 Made ri bubu d'ara Esau nga Yakob, rowi ari noo do èla ta rabe ne mèngi unu noo. Tapulara ta pereke ke ri noo, “Mata kowe, rèja d'oke ama ne made. Kiri moko ne mete hine, ta pemade heke noo ri yaa!”
42-43 Ta rènge ri Ribka ne do pedèb'o ri Esau, ta pedoe ke ri noo Yakob j'e lii, “D'èno ri èu pe'ie! A'a èu ne do pengee ta peb'ala ne pèd'a ade noo, j'e d'èi ta pemade èu. Hiku perai we mèriai la nga makemone èu Laban pa Haran. 44 Laa pee kowe petui hudi he pa nii, tade ele ne bubu d'ara a'a èu nga èu. 45 Kinga bèlo ke ri noo nengaa ne do èla pe tao ri èu pa noo, ta pepuu ke ri yaa dèu laa pedoe èu b'ale hine. Rowi wae d'o yaa ta ila hari do d'ue ana yaa pa d'ara helod'o.”
46 D'ai ta lii ke Ribka pa Isak, “B'enya ke j'e yaa nga ihi èmu ri Esau do Het he! Kinga banga èmu nga wobèni do Het he riko ma Yakob, rihi ie ta made heke yaa.”