Isak pepote pa duae Abimelek
26
He wari, era awe menganga d'èlu dod'o mèke ke pa rai nène, mii awe menganga d'èlu pa awe do muri ko Abraham. Hiku ta kako ke Isak laa ami pa Abimelek, duae ri do Filistin, mij'e nara noo ta wie lua ta pee pa Gerar. 2 Ne tao noo minahère, rowi MURI do èla ke ta pengèdi èni pa noo nga pali, “B'ole kako èu la Mesiir. Do ta ped'elo era do hewala ri Yaa pa èu hine. 3-4 Kinga pee èu taha pa era nène, do ta era ma Yaa hela'u nga èu hine, j'e wie èu mèngi do pewala-wala. Do ta tabe peae ri Yaa ne kolo-loro èu he mii moto pa liru-bèla. Ta wie lema ri Yaa era nad'ee hari nga hari-hari rai nahed'e pa èu nga kolo-loro èu. Ngati kolo-loro èu hine, hari-hari udu pa rai-wawa do nad'ee do ta nara mèngi. Nga minahère do petobe ri Yaa ne lii pedara Yaa pa ama èu Abraham.a 5 Ne tao ri Yaa minahed'e harièle, rowi ama èu do èla ke ta pedute ne do d'èi Yaa, ne lii pereda Yaa, nga uku Yaa.” 6 Hiku ta pee taha ke Isak pa Gerar.7 Ribka ne, do d'ai bèni ie. Hiku ta ngède noo ri dèu he pa nène, ta pekeb'ali ke roo j'ara lua noo. Tapulara ne b'ale ri Isak, “Ribka ne ta nawèni ri yaa.” Meda'u noo kinga pika mola ta do ihi èmu noo, do ta pemade noo ri dèu he hine j'e èbe ri roo Ribka. 8 Do pee do tui ke Isak pa nène, d'ai he wari ta pehod'e ke ri duae ngati j'enela nee, ta ngède ke ri noo Isak nga Ribka do peked'aka nga pehengèd'u. 9 Ta lii ke noo pa dèu he ta pedoe Isak, j'e lii pa noo, “Isak! Toi kehème ri yaa ne wobèni do nène ta ihi èmu èu! Tapulara ta ngaa j'e, hiku lii èu ta noo ne, nawèni ri èu?”
Ta b'ale ke ri Isak, “Minahed'e ama! Meda'u yaa kiri pika yaa, ta noo ihi èmu ri yaa, rata ngita pemade yaa ri dèu he hine.”
10 D'ai ta b'ale ke ri duae, “Kiri era dèu pa d'ee do bèj'i nga ihi èmu èu, do too ke ta pehale j'ii ri èu! Ta ngaa ke èu hiku tao minahère pa j'ii?”
11 Èla pe nène, ta pehengee made ke ri Abimelek ne dèu rai noo he nga pali, “Hengee pewoie ri muu hari-hari! Naduu we muu do b'ani ta pegagu nga dèu nad'ee, ki ad'o nga ihi èmu noo, do ta wole pemade noo ri yaa hine.”
Peluru-petob'a roo j'ara lua èi mada
12 Awe nène, ta hab'a ke Isak pa rai nène. D'ai ta nara ke noo nga'a hab'a hengahu wari lipa, rowi MURI do wie mèngi pa noo. 13 Ne kaja noo ta juu ae we, tade jad'i noo ta d'ai kaja kete'e. 14 Ne hapi noo nga ki'i hawu-ki'i j'awa noo he juu ta ae we. Ne dèu j'èga noo he lema juu la'a ta ae we. Tade pana d'ara ne do Filistin he nga noo.
15 Uru ne Abraham do ama ri Isak nga dèu j'èga noo he èla ke pe kèi èi mada do ae. Tapulara awe do nad'ee laa henèb'i hari-hari ne èi mada he ri do Filistin he ri worai.
16 D'ai ta pedai lii ke duae Abimelek nga Isak, “Isak! Rihi ie èu ta kèd'i we j'e hane rai nad'ee. Rowi ne kuaha èu do rihi liwa ke ngati j'ii.”
17 Èla pe nène, ta pekèd'i ke Isak he ngati nène, j'e laa pee keb'ali pa kejob'o Gerar. 18 Ta kèi keb'ali rike ri noo, ne èi mada do èla ta dèno ri roo he. Nga wie ngara ri noo ne èi mada he, pedutu nga ngara do èla pe wie ri ama noo pa roo.
19 Pa d'ara ta kèi naènu ri Isak he ne èi mada do pa kejob'o Gerar, ta kèi roo lèka pa mada wètu do pupu la tele. 20 Tapulara ne mone b'ata b'ada do Gerar he ta peluru-petob'a ke nga mone b'ata b'ada ri Isak he, petaga èi do napone. Ane roo, “Èi unu j'ii j'e nahed'e!” Ri minahère ke hiku pale ngara ne èi mada nène ri Isak ta, Esek, ne do ihi ne ‘peluru-petob'a’.
21 Èla pe nène, ta kèi rike naènu ri Isak he èi mada he wue. Tapulara pe koma roo nga pehala taga èi mada do napone. Ri minahère ke hiku pale ngara ri Isak ne èi mada nène ta, Sitna, ne do ihi ne ‘do pelawa’.
22 Èla pe nène, ta hane ke ri noo ne era do nène, j'e kèi rii noo he wue èi mada do hewala. Do nad'ee peluru-petob'a d'oke roo. Ri minahère ke, hiku pale ngara ne èi mada nène ri Isak ta Rehobot, ne do ihi ne ‘era do bèla’. Nga lii noo, “Èla ke dii ta pe pee pa era do bèla ri Muri. D'ai pa d'ee, j'e nara dii ta petaba ae.”
23 Ngati nène, ta pekèd'i rike Isak he d'èi ta laa pee pa Beer Syeba. 24 Mèd'a do nène, ta pengèdi èni ke MURI pa noo, nga pali, “Isak! Yaa d'ee, Deo Muri ri ama èu Abraham. Hiku b'ole meda'u èu, rowi do jage ma èu ri Yaa. Do ta wie ri Yaa ne mèngi pa èu hine. J'e ne kolo-loro èu hine do ta juu ae. Ne tao Yaa mihed'e rowi lii pedara Yaa pa ama èu.”
25 Ta ra'a wowadu ke Isak j'e tao meja huu mejura pa nène. Ta ami terima kasi ke noo pa MURI pa era do nène. Pee noo pa nène, j'e ne dèu noo he ta j'ari rike ta kèi èi mada.
Duae Abimelek pe'ie nga Isak
26 Awe nène, duae Abimelek dèka ngati Gerar. Noo do dèka hela'u nga hianga noo Ahusat, nga kètu muhu unu noo, Fikol, ta laa peabu nga Isak. 27 Ta keb'ali ke Isak, “Ama duae! Do hewari ne èla ke j'ii ta hud'i ri muu pemèhu èni. Hiku dèka ta ma mii rike muu nad'ee?”
28 Ta b'ale ke ri roo, “Mihèd'e! Toi ke ri j'ii nad'ee, ta do jage èu ri Muri. Ri minahère ke hiku ne pereke ri j'ii, rihi ie dii d'ue ta maa pedara mihed'e: hupa èu, 29 ta dod'o tao apa muu pa j'ii, hela'u mii j'ii lema ad'o do tao woapa pa muu. Tèra ta do woie j'ii nga muu. Ri do minahère ke awe do hewari ne, hiku do mèhu èni muu nga mola-mira ngati rai j'ii. Do toi tèra ke ri j'ii, MURI do wie mèngi pa muu.”
30 Ta tao lai mengèlu d'ara ke Isak wie roo, j'e nga'a-nginu hela'u-la'u. 31 D'ai ta do b'èrirai ne rai j'èmi ae, ta pehupa ke roo. Ta golo ke roo ri Isak, mij'e kako roo nga tuu ngee mengèlu d'ara.
32 Awe nène, ta dèka ke dèu j'èga ri Isak he laa pika j'ara lua èi mada do kèi ri roo he, “Ama! Nara ke j'ii èi.” 33 D'ai ta pale ngara ke ri Isak ne èi mada nène ta, Syeba, ne do ihi ne ‘hupa’. Hiku wie ngara ri roo rai nène ta Beer Syeba lohe ma awe do nad'ee.b
Esau banga èmu nga d'ue dèu wobèni ngati udu do hewala