Metana ri Sara Isak wie Abraham
21
1-7 Èla pe nène, ta wie ke ne mèngi pa Sara ri MURI, pedutu nga lii jaji Noo. Do weka ke Abraham, j'e do nga kad'o ke Sara. Ta umu noo ta metana ana, ne pemuri Abraham hengahu b'ue tèu ke. Ta d'ai pa lod'o nee, ta metana ke noo he dèu ana womone. Ta wie ngara ke ri Abraham naiki nène ta, Isak (do ihi ne ‘do mari noo’).Ta lii le ke Sara, “Tao yaa ri Deo Muri pemari, rowi d'ai mengèlu d'ara yaa awe do nad'ee. Ki pereke ri dèu, j'èma d'o ke yaa ta era nga ana pa awe do weka minahed'e. D'ai ne pedèka, ta do d'ai weka apa mihed'e lema ihi èmu yaa, tapulara nara ko ma j'e yaa ta era nga ana natuu noo. Hiku awe nad'ee naduu we do rènge lai do nad'ee, roo lema do ta mari dutu hela'u nga yaa.”
Pa awe ta pemuri aru lod'o Isak, ta sunat ke noo ri Abraham pedutu nga lii pereda Deo Muri.
Nara hud'i Hagar nga Isma'el
8 D'ai ta juu kepai ke Isak. D'ai ta pehèg'e huhu noo, ta tao lai mengèlu d'ara do mone ae ke Abraham.
9-10 Pa d'ara he wari, ngedè ri Sara ana ihi èmu Abraham do ngèru ne, Isma'el, do ana ri Hagar, era do manga pegata nga Isak. Ta ngède minahère, ta lii ke Sara pa ihi èmu noo, “Hud'e we ne naènu do Mesiir nène nga ana noo! Rowi wae d'o yaa ne ana ri naènu do nène ta hèmi puhaka nengaa-ngaa. Wata ke ana yaa we Isak, do j'èma ta nara harièle.”
11 Ta rènge ne lii Sara minahère, ta ked'èdu pengee ke Abraham rowi Isma'el d'ee ana noo lema. 12 Tapulara ta lii ke Deo Muri pa Abraham, “Bram! B'ole hengee ri èu ihi èmu èu do ngèru ne nga ana noo. Pedute we ne do d'èi Sara, rowi èu hine do ta nara ne kolo-loro do èla ke ta jaje ri Yaa ne, j'ara Isak. 13 Tapulara ta wie lema ri Yaa mèngi pa ana ri ihi èmu èu do ngèru ne, rowi noo lema do ana metana ri èu ma miha. Ne kolo-loro noo lema hine do ta jad'i he wue rai.”
14 D'ai ta do b'èrirai ne rai j'èmi ae, ta tao nga'a ke Abraham wie Hagar, nga ketoe he wue ne boto èi loko pa kologunu noo. D'ai j'e golo ri noo wobèni nène nga Isma'el mij'e ta kako heke. D'ai ta kako ke roo pehero keb'èla ae peumu nga Beer Syeba.a
15 D'ai ta èla ne èi loko nginu roo, ta hane ke ri Hagar ne ana noo pa rai mawo he kepue na'aj'u do naiki. 16 J'e nga pereke pa d'ara noo, “Mèke d'oke ta tahe ri yaa, heleo ne made naiki nad'ee.” Ta pej'èu èni ke j'e mejèd'i noo era lèmi nguru mete he ngati naiki ne. Ta tangi ke noo pekaa-kaa.
17 Rènge lema ri Deo Muri ne lii tangi Isma'el, ta pelango ke Hagar ri dèu pejuu Noo ngati sorga, “Hagar! Ta ngaa j'e èu hiku hedui mihed'e ne? B'ole meda'u, rowi do rènge ke ri Muri ne lii tangi naiki do napone. 18 Kèd'i we èu j'e laa heleo ne naiki nène. Perue ne pengee noo, rowi do ta pejad'i ri Yaa hine ne kolo-loro noo ta he wue rai do ketutu.”
19 Ta pemegale ke ri Deo Muri ne namada noo, tade ngède ri noo he wue èi mada pa nène. Ta laa ihi èi ke noo pa boto ne, j'e laa pengino ri noo pa ana noo.
20-21 Ta pee ke Isma'el nga ina noo pa pad'a lahalae pa Paran. D'ai noo ta kepai, jad'i noo ta deu do d'ai i'a kelèti wuhu. Èla pe nène, ta pebange èmu ke noo ri ina noo nga he dèu wobèni do Mesiir. Ne tuu ta jad'i harièle lai do nahed'e, rowi do era Deo Muri hela'u-la'u nga Isma'el.
Abraham nga Abimelek pe'ie pa Beer Syeba
22 Awe nène, duae Abimelek nga kètu pemuhu unu noo do ngara ta Fikol, dèka ke laa peabu nga Abraham. Ta lii ke duae, “Abraham! Do toi ke ri j'ii, ta Deo Muri do era hela'u-la'u nga èu. Ri minahère ke, tao nengaa we èu, do ta jad'i harièle. 23 Hiku awe do nad'ee ame èu ri yaa ta pehupa pa hed'apa Deo Muri, wiki wari d'oke èu ta pote-èpi pa yaa nga ana-èpu ri yaa he. Hela'u mii yaa do èla ke ta ped'elo had'a do woie pa èu, hiku èu lema do j'èma ta ped'elo ne had'a do woie pa yaa nga rai do nad'ee.”
24 Ta b'ale ke ri Abraham, “Owe! Hupa yaa.”
25 Tapulara èla ta nène, ta kelaa ke Abraham pa duae, “Dèu ri ama duae he, hèi do rabe èi mada yaa j'e he wue.”
26 Ta rènge minahère, ta b'ale ke ri duae, “Nengaa ne! Itu ta rèngi kowe yaa lai do nad'ee. Ta ngaa j'e ama hiku dod'o kelaa rai do hewari ne? Toi d'o ri yaa ta naduu do tao ne.”
27-28 Èla ta nène, ta pedara ke Abraham nga Abimelek. Ta ègu ke Abraham hapi nga ki'i j'awa wie duae. D'ai ta pij'e ke pemèhu èni taba ne ana ki'i j'awa ne pidu ngi'u. 29 Ta keb'ali ke duae pa noo, “Ta ngaa j'e èu hiku tao minahère?”
30 D'ai ta peke ke ri Abraham pa noo, “Hèmi ri ama duae ne ana ki'i j'awa do pidu ngi'u nahed'e mij'e jad'i ta rutada, j'e do kelolo ri ama duae, ta do kèi ri yaa ma ne èi mada nad'ee.”
31 Ri do èla ta pehupa pa nène roo, ta pengara ke ri roo ne era do napone ta, Beer Syeba. Do ihi nee, ‘Èi mada hupa’.b
32 Ta èla roo ta pehupa, ta b'ale heke duae Abimelek nga kètu muhu unu noo la rai roo Filistin. 33 Èla pe nène, ta hèla ke Abraham he kepue na'aj'u tamareskac pa Beer Syeba. J'ari rai ngati awe do nène, ne na'aj'u nène do pehengee Abraham, mij'e pa era do nène mejura noo pa MURI do Muri Loro ne. 34 D'ai ta pee taha ke Abraham do tui pa rai do Filistin he.