Woapa had'a dèu do Sodom
19
Pa awe ta pedai lii ko Muri nga Abraham, ne dèu pejuu Noo do d'ue dèu he kako teruu laa rai Sodom. Ta d'ai roo la nii umu leke ta jèna lod'o. Awe do napone do mejèd'i ko Lot pa ub'a kelae do ta maho la d'ara rae ne.a Ta ngèdi ne dèu do d'ue dèu he, ta laa mata ke ri noo. Ta lèku rutuu ke noo pa hed'apa roo. 2 Dai ta lii ke noo, “Ama ee! Mai kowe maa hare taha ma èmu yaa. Mij'e nara ko ta lonye j'èla, d'ai j'e b'èji pa nii. D'ai rai j'èmi ae j'e kako ama he teruu.”Tapulara ta b'ale ke ri roo, “Terima kasi. Lob'o d'o! Hani we j'ii ta bèj'i pa keb'èla rae ne we.”
3 Tapulara ta omo teruu ke roo ri Lot, tade wae roo ta hare la èmu noo. D'ai ta tunu roti ke Lot nga pemoko nga'a, je nga'a roo hela'u-lau. 4 Ne dèu do dèka he ad'o dae do kako laa bèj'i, b'ale ma ne womone do Sodom he, rai ngati do naiki hape la do kepai hari-hari dèka laa pekehero èmu Lot. 5 Ta pekaa ke roo nga hegèri pa Lot, “Wo Lot! Nèi pa mii womone do d'ue dèu he ngine ne? Pemèhu èni ko roo ma d'ee, ta maa menya'e ko roo ri j'ii!”
6 D'ai ta mèhu èni ke Lot j'e henèb'i kelae. 7 Ta lii ke noo, “A'a-ari ee! B'ole tao we muu apa minahère pa tamu yaa. 8 Hèko ta d'èno ri muu, ee! Ana wobèni ri yaa do d'ue dèu. Bèj'i dae d'o nga womone. Hane ta wie roo ked'ue ri yaa pa muu. D'èi ta tao nga we muu pa roo, e'e ri muu we. Tapulara b'ole tao j'e muu nengaa-ngaa pa tamu yaa. Rowi ki pedutu uku dii, do j'èma ta jaga pe'ie j'e roo ri yaa.”
9 Tapulara ta pekaa ke ne do Sodom he, “B'ole tenge j'e èu ta pekiwu lai! Rowi èu d'ee dèu dèka hewe pa d'ee. B'ule d'o j'e èu nga higa ta ato j'ii, rowi èu dèu ngati tele. Rihi ie èu ta kèd'i rai ti d'ee. Kiri ad'o, tao ri j'ii pa èu do rihi mejèni riko ngati do d'ue dèu nahère!” D'ai ta nyèke ke ri roo Lot j'e penèna roo laa mèle, d'èi ta pemae ne kelae nee.
10 Tapulara ne tamu do d'ue dèu he ta pe kej'olo kae ke ta hèpe Lot la d'ara èmu ne, j'e heloto roo kelae. 11 D'ai j'e tao ri roo d'ue peb'èdu ne namada do Sodom he, tade herama kara herama ta kale ri roo kelae ne, tapulara abo d'oo.
Pemèhu èni Lot he ri Muri ngati Sodom
12-13 D'ai ta pedai lii ke ne tamu do d'ue dèu he nga Lot, “Lot! Do toi ke ri MURI ne woapa dèu pa rai nad'ee. Ri minahère ke hiku pejuu j'ii ri Noo ta maa pemae pe'èle ne rai nad'ee. Hiku do era ko èu nga a'a-ari do hewala pa rai nad'ee we ad'o? Ki do era ko ana womone, ki ad'o ana wobèni, ana matu ki ad'o naduu we, laa ègu roo j'e mèhu èni we ngati rai nad'ee!”
14 D'ai ta laa peabu ke Lot nga do d'ue dèu do dae ta jad'i ana matu noo he, j'e pika noo, “D'èno pewoie! Mèhu èni we muu mèriai ngati rai do nad'ee, rowi do ne ke ri MURI ta pemae noo!” Tapulara ènye ri roo ta pedai pemari hewe Lot.
15 D'ai ta do b'èrirai ne rai j'èmi ae he, ne dèu do pejuu Muri do d'ue dèu he ta pehèhi ke ri roo Lot ta mèhu èni mèriai. Ta lii ke roo, “Kèd'i we Lot! Nune ihi èmu èu, nga ana èu do wobèni he hari do d'ue dèu, j'e perai we muu. Hane ne rai nad'ee. Mid'o made muu nga parahuma, j'e mae teb'o tèi nga rai nad'ee.”
16 Tapulara d'ai tui ko Lot ne peg'ere. J'e MURI do d'èi ta pehelama noo. Ri minahère ke hiku ne dèu dèka do d'ue dèu he èmi ne kae roo j'e hèpe Lot, ihi èmu noo, nga ana noo wobèni do d'ue dèu he, j'e ègu roo pemèhu èni ngati rai nène. 17 D'ai he dèu ngati dèu dèka do napone ta pereda ke, “Perai we hewèka j'e kale helama! B'ole keb'ib'a! B'ole pengaha pa kejob'o! Perai teruu laa b'ojo nanii, mij'e dod'o made muu!”
18 Tapulara ta b'ale ke ri Lot, “B'ote, ama ee! B'ole tao we minahère! 19 Do tèra ta èla ke j'ii ta pehelama ri ama. Tapulara ne b'ojo nanii do d'ai j'èu! Rata ngita dod'o d'ai dae j'ii la nii, j'e abu j'ii pa telora ruj'ara ri lai apa d'ee. 20 Heleo ko ri ama. Nèi ma he wue rae do wonaiki dod'o j'èu ngati d'ee. Ne rae do napone b'ule d'o nga keb'ue nengaa-ngaa. Hiku kiri do o'o he ama, rihi ie ta laa pehuri èni la nii we j'ii.”
21 Ta b'ale ke ri noo, “Owe, kako we! Ta d'o pemae heke ri yaa kapo na nii hine. 22 Hiku mèriai we muu ne perai la nii! Rowi i'a dae d'o yaa ta tao nengaa-ngaa, ki dod'o d'ai dae muu la nii.” J'ari rai ngati awe do nène, pehune ngara ri dèu he rae do nène ta Soar, do ihi ne ‘wonaiki’.
Kèpu ladu-ladu rai Sodom nga Gomora
23 D'ai ta hèu lod'o d'ai ke Lot he la Soar. 24 Ta hegèb'e d'ènge ri MURI ai nga hedawa ngati liru la Sodom nga Gomora. 25 Pemae ke ri MURI hari-hari rae-kowa pa rai napone, nga hari-hari do muri pa nène, ie ta: dèu, b'ada nga na'aj'u he.
26 Pa d'ara ta perai roo, ihi èmu ri Lot ta keb'ib'a ke la kej'unga. D'ai ta era d'ènge ke noo do jad'i ta gerii mengèhi.
27 D'ai ta do b'èrirai ne rai j'èmi ae, ta kako rike Abraham laa era titu noo do peomo nga MURI pa era do he lod'o ne. 28 D'ai j'e heleo ri noo la Sodom nga Gomora, nga kejob'o nahère hari-hari. Ngède ri noo, pa mii-mii hèb'u do mèdi guru-guru do ha'e ke la liru. Nga ai do pekèpu hari-hari b'ara worèwu.
29 Ne tulu Deo Muri nga Lot ta mèhu èni ngati era do lèka ri ruwolo ne, pa awe ta pemae teb'o tèi ri Noo ne rai nahère, rowi ta hengee ke ri Noo ne lii pedara Noo pa Abraham.
Lot nga ana wobèni noo he
30 Awe do napone, meda'u Lot ta pee teruu pa rae Soar. Ri minahère ke hiku pida noo nga ana noo do d'ue dèu he laa lede. D'ai j'e pee roo pa d'ara he wue lie.
31 Pa d'ara he wari, ne bèni a'a ne ta pedai lii ke nga do bèni ari ne, “Mod'a èni pa d'ee we dii, pi'a d'o he dèu he le womone do ta banga èmu nga dii. J'e tui d'oke, ama do taba ta weka, j'e nara d'oke ta era nga ana rii. 32 Hiku rihi ie, mai we ri dii maa pengino mawo ama. D'ai j'e b'èj'i dii hela'u nga noo mij'e nara ri dii ta peterue ne kolo-loro ama.”
33 D'ai mèd'a nène d'ènge, ta pengino ago ke ri roo ne ama roo tade mawo. Èla pe minahère ta laa b'èj'i ke ne ana bèni a'a ne nga ama noo. Tapulara nga do mawo apa ne ama noo, tade dod'o toi ri noo ta do èla pe tao nengaa noo pa ana noo ne.
34 D'ai ta do b'èrirai ne, ta pika ke ne a'a ne pa ari nee, “Ari ee! Èla ke j'e yaa ta bèj'i nga ama mèd'a nee. Mèd'a nèb'o, unu-pala èu rike. Pemawo riwe ri dii ama, d'ai j'e maho ari laa b'èj'i hela'u nga noo. Nga minahère pemira dii d'ue ta era nga ana, mij'e peterue ne kolo-loro ama dii.”
35 Mèd'a do nène d'ènge, ta pengino mawo rike ri roo ne ama roo. D'ai j'e maho ne do bèni ari nee laa bèj'i hela'u nga ama noo. Tapulara nga do mawo apa ne ama noo, tade dod'o toi ri noo ta do èla pe tao nengaa noo pa ana noo ne.
36 Nga minahère, ta tèni ae ke roo d'ue ri ama metana roo miha. 37 D'ai ta metana ke ne do bèni a'a nee he dèu ana womone. J'e pehune ngara ri noo ta, Moab (ne ngara noo mègi ta hela'u nga lii do hewala, do ihi ne ‘dèka ngati ama’). Noo ke do jad'i ta ama-èpu ri dèu do Moab awe do nad'ee. 38 D'ai ta metana lema ke ne do bèni ari ne he dèu ana womone. Pengare ri noo ta, Ben Ami (ne do ihi ne ‘ana ngati dèu yaa’). Noo d'ee, do jad'i ta ama-èpu ri dèu do Amon awe do nad'ee.b