Pedara Muri nga Abram pake rutada sunat
17
Pa d'ara awe ta heo nguru heo b'ue tèu Abram ta dèka ke MURI laa pengèdi èni pa noo. Ta lii ke Noo, “Yaa d'ee Deo Muri do Rihi Higa. Do j'èma ri èu ta pedute loro ne do d'èi Yaa nga muri-mada do mola-mira. 2 D'èi ta pedara ko Yaa nga èu, nga tao ne kolo-loro èu pe d'ai ae.”
3 Ta lèku rutuu ke Abram j'e peru'u èni tade d'ai la worai. Ta lii rike Deo Muri, 4-5 “Tao Yaa lii pedara nga èu mihed'e: Èu hine do ta jad'i ama-èpu ri rai do lowe. Ri do minahère, ngara èu ad'o ke Abram (do ne ihi ne ‘Ama do d'ai tade ne ngara ne’), tapulara gate ta Abraham (ne do ihi ne ‘ama-èpu ri dèu rai do lowe’). 6 Do ta peae ri Yaa hine ne kolo-loro èu, j'e lema do ta pekèd'e rai do ae ri Yaa ngati roo, j'e d'ede do ae duae ngati kolo-loro roo.
7 Do ta ked'ago ri Yaa teruu ne lii pedara Yaa nga èu, nga kolo-loro èu he. Ne lii pedara nad'ee ad'o do nara ta hèpo, rowi Yaa d'ee Deo ri èu nga kolo-loro èu he. 8 Rai Kana'an d'ee hari-hari, do ta wie pa èu ri Yaa nga kolo-loro èu he hine. Awe nad'ee ta pee taha he kowe èu. Tapulara kolo-loro èu he hine do ta oha ne rai Kana'an d'ee tade pedèka. J'e Yaa lema hine do jad'i ta Deo Muri ri roo. 9-10 Tapulara do j'èma ri èu nga kolo-loro èu he ta ked'ago teruu ne lii pedara d'ee nga henono. Harièle ana womone do j'èma ta sunat. 11-13 J'ari rai ngati awe do nad'ee, harièle womone j'ari rai ti pemuri aru lod'o, do j'èma ta sunat. A'a-ari èu, ne dèu j'èga èu hari-hari, nga naènu do èla ta wèle ri èu ngati rai do hewala, do j'èma ta sunat. Ne sunat ne do jad'i ta rutada Dii ked'ue dod'o nara ta gole ri ngi'u muu. 14 Womone namii dod'o sunat nara d'o unu-pala pa lii pedara Yaa, j'e maho d'o ta jad'i dèu Yaa.”
15 Èla pe minahère, ta pedai teruu ke Deo Muri, “J'ari lod'o d'ee b'ole pedoe ri ihi èmu èu ta Sarai tapulara pedoe ta Sara we. 16 Do ta wie mèngi do ae ri Yaa pa Sara mij'e metana noo he dèu ana womone tuu èu hine. Do tèra j'o! Sara do ta jad'i ina-èpu ri rai do lowe hine. J'e hine lema do ta d'ede ae duae ri Yaa ngati kolo-loro noo.”
17 D'ai ta lèku rutuu ke Abraham j'e peru'u éni tade d'ai la worai. Tapulara pa d'ara pengee noo do mari noo. Ne pa pengee noo, “Era riko mone weka-apa do pemuri hengahu b'ue tèu mii yaa hed'e ta era nga ana rii? Nga Sara do weka apa nga pemuri heo nguru b'ue tèu, era riko ta era nga ana rii?” 18 Ta lii ke noo pa Muri, “Muri. Hane we ta Isma'el do nara ne puhaka yaa he b'ule d'o ta ngaa-ngaa.”
19 Tapulara ta b'ale ke ri Deo Muri, “Ad'o! Rowi do ta era ma nga ana ihi èmu èu Sara hine, he dèu ana womone. Pehune ri èu ne ngara noo ta Isak. Ne lii pedara Yaa hine do ta puru pa noo nga kolo-loro noo he tade pedèka.” 20 Rènge lema ke ri Yaa ne do ami èu tuu Isma'el. Ri do minahère, do ta wie mèngi pa noo ri Yaa, lema do ta pe'ae ri Yaa ne kolo-loro noo he. Do ta era henguru d'ue udu ngati kolo-loro noo, j'e ne kolo-loro noo he do ta jad'i ta rai do d'ai rui. 21 Ta minahère lema tapulara ne lii pedara Yaa d'ee wata kej'o nga ana èu Isak we. D'ai tèu hed'ape d'ee, pe'ere noo pa awe do mii nahed'ee do ta metana ke noo ri Sara.” 22 Ta èla pe lii minahère, ta hane ke Abraham miha ri Deo Muri pa nène.
23-27 Lod'o do nène d'ènge ma, ta pedute d'ènge ke ne lii pereda Deo Muri ri Abraham. Ta sunat ke noo. D'ai ta sunat lema ke ri noo Isma'el nga hari-hari womone pa d'ara èmu noo. Awe nène, pemuri Abraham heo nguru heo b'ue tèu j'e Isma'el henguru tèlu b'ue tèu.