Lii ped'iri j'ara lua Kaen nga Habel
4
D'ai ta laa bèj'i ke Adam nga ihi èmu noo Hawa. Ta tèni ae ke wobèni do napone. Ta metana ke noo he dèu ana womone. Ta lii ke noo, “Èla ke yaa ta metana he dèu ana womone, rowi MURI do èla pe ruba d'ara nga yaa.” Moko ta pehune ngara ke ri noo ne ana do napone ta Kaen (do ne ihi no ‘pemèhu’). 2 Moko ta metana ri ke Hawa he dèu ana womone. J'e pehune ngara ri noo ta Habel.D'ai roo d'ue ta kepai, Habel jad'i ta mone b'ata b'ada, j'e Kain jad'i ta mone hab'a ko'o rai. 3 Pa d'ara he awe, ta ègu ke ri Kaen had'e ne nga'a hab'a ngati d'oka noo, tuu ta wie b'ara j'ula tuu MURI. 4 Ègu lema ri Habel ne ana ki'i j'awa do petari ngati rena ki'i j'awa noo. Ta lore ke ri noo ne ana ki'i j'awa ne, j'e ègu ne ihi do rihi woie ne ta wie Muri. Ta ngède minahère, ta mengèlu d'ara ke MURI ngède Habel nga b'ara j'ula noo. 5 Tapulara d'èi d'o Noo nga Kaen nga b'ara j'ula unu noo. Moko ta d'ai bubu d'ara ke Kaen, tade ne worèwu noo mii do ta nga'a dèu he.
6 Ta lii ke MURI pa Kaen, “Woo, Kaen! Ta ngaa j'e èu hiku bubu d'ara mihère? Ta ngaa j'e worèwu èu mii do ta dèla dèu he? 7 Ki tao do woie èu, do tatu èu ta hème nga woie ri Yaa. Tapulara meniga! Ki tao èu lai do woapa, lai do woapa napone do ta nga'e b'ale èu hine, mii meo do ta kèpa kej'oe. Hiku ki era ne lua d'èi èu ta tao lai do woapa, rihi ie ta hore pej'èu d'ènge ri èu!”
8 Pa d'ara he wari, ta ube ke Habel ri Kaen, “Ari ee! Mai ko dii laa pehia la d'oka.”a Ta d'ai roo la nii, keb'èdi ke pa Kaen d'ee ta d'abe pemade ne ari noo.
9 D'ai ta keb'ali ke DEO pa Kaen, “Wo, Kaen! Nèi pa mii ke ne ari èu?”
Ta b'ale ke ri Kaen, “Toi d'o ri yaa ta nèi pa mii noo! Ne pereke ri Muri yaa d'ee, mone ked'ago ne j'èla noo wod'o?”
10 Ta lii ke Muri, “Ta ngaa ke èu hiku tao do woapa mihère? B'ole pengee ri èu do nara ta wune ne raa ari èu pa worai, rowi do ngède ke ri Yaa harièle! 11 Awe nad'ee lèka ke èu ri lii mengao. Rowi awe ta pemade ri èu ne ari èu, do hemuhe ri worai ne raa noo. Hiku nad'ee ne worai ne nara d'oke ta wie muri-mada pa èu. 12 Ki tao èu ne d'oka, wie d'oke èu nga'a hab'a nengaa-nengaa ri worai. J'ari rai ti awe do nad'ee, ta lèpa ke èu la mii-mii, hela'u mii dèu do hedui kale muri-mada pa rai-wawa d'ee.”
13 Tapulara ta lii ke Kaen pa MURI, “Muri ee! Ta minamii hiku mengao yaa do rihi ne mejèni ri Muri, tade dod'o mèke ri yaa ta hape? 14 Rowi do èla pe hud'e yaa ri Muri ti era do nad'ee, ta j'èu ke yaa ngati Muri hine. J'e lèpa yaa la mii-mii. D'ai naduu we do peabu nga yaa hine, do tatuu ke ta pemade yaa ri roo.”
15 Tapulara ta b'ale ke ri MURI, “Ad'o minahère! Naduu do ta pemade èu, do ta wole noo ri Yaa pidu wari lipa ne mejèni!” Moko ta wie ke rutada ri MURI pa Kaen, mita nara ta toi ri dèu ta d'o ie roo ta pemade noo. 16 D'ai ta kako ke Kaen j'ane era do napone, kako pej'èu èni ngati MURI. Kako noo tade d'ai laa he èhi era pa heb'èka bara dimu ti d'oka Eden. Ne ngara era do napone Nod, do ne ihi ne ‘ta lèpa’. D'ai ta pee ke noo pa nee.
Kolo-loro Kaen he
17 D'ai èla ta minahère, banga èmu ke Kaen, j'e tèni ae ne ihi èmu noo. Moko ta metana ke noo he dèu ana womone, j'e wie ri roo ngara ta Henok. Ta petitu ke Kaen he wue rae, j'e wie ri noo ngara rae do napone ta Henok, pedutu nga ngara ana noo. 18 Moko ta ngèdi ana ke Henok, ngara ne Irad. Ana ri Irad, Mehuyael. Ana ri Mehuyael, Metusael. J'e ana ri Metusael, Lamek.
19 Do d'ue dèu ihi èmu ri Lamek. He dèu ngara ta Ada, j'e he dèu rii ngara ta Sila. 20 Ana ri Ada ngara ta Yabal. Ne kolo-loro noo he, jad'i ta mone b'ata b'ada. Roo do pee pepida-pida j'e do pee pa naleo hewe. 21 Ari ri noo, ngara ne Yubal. Kolo-loro ri Yubal he jad'i ta mone pemanga musik, pake kehid'o nga nalu do ta gèi pake lua mii ketadu.
22 Ihi èmu ri Lamek Sila metana Tubal Kaen. Ne kolo-loro noo jad'i ta mone tuku b'èhi, roo do tao heworèwu-heworèwu nalu ngati b'èhi nga mara. Nawèni ri Tubal Kaen ne ngara noo Na'ama.
23 D'ai he wari, ta lèta èni ke Lamek pa hed'apa do d'ue ihi èmu noo, “D'èno ri muu, ee! Era he dèu ana womone do ngèru do wèbe yaa ngine, tapulara rèje noo ri yaa pemade. 24 Dèu do pemade Kaen nara ruwolo pidu wari. Tapulara ki era do petèka bubu nga yaa, do ta nara ruwolo pidu nguru pidu wari roo.”
Ana do hewala ri Adam, ngara ta Set
25 Ta metana rike ana womone Hawa do ihi èmu ri Adam. Ta pehune ngara ke ri roo ne ana do napone ta, Set (ne ihi noo ‘j'ole wie’), rowi do lii Hawa, “Do èla ke pej'ole ri Deo Muri wie yaa ana do nad'ee tuu ta gate Habel, do èla pe pemade ri Kaen nee.” 26 Ta tui ne awe ta ngèdi ana ke Set he dèu ana womone, ngara ne Enos.
Awe nanee, j'ari ke dèu he ta wie huu mejura pa DEO.