Lahenda Sodom ara tadalu nara
19
Manetualain bei dedea no Abraham, te eila'o-limalopen sira dua raroo leo kota Sodom reu. Ara losa naa, te ledo a saka' tena. Fai ria Lot natuu' nai kota a lelesu bafa na.a Ana nita lahenda sira dua, boe ma neu soru' asa. Ana sunda' undulaka na ma natele neu' sira matan. 2 Ma ana dedea nae, “Papa kasa! Mai tuli au uma ka dei. Ela papa kasa safe ei mara, basa sona suku mo ami. Balahaa' balahaa anan besa' ko papa kasa la'o maroo.”
Dua si rataa rae, “Makasi dodou', tehuu boso' masapute! Neme' naa ela ami suku nai kota a moo na.”
3 Tehuu Lot lele'o naroo si, losa' ara nau suku rai uma na. Lot asa tunu roti ma sadia nanaa-nininu', de ara raa-rinu bela' a. 4 Fui sira bei ta suku boe', te Sodom tou nara aana-bauina', basa si mai eo ra Lot uma na. 5 Ara rasapapara Lot rae, “Lot! Bisinaa' a tou kadua' sira rai bea? Kalua si leo dea' mai, fo ami hohoke si!”
6 Lot dea' neu, boe ma ena lelesu a. 7 Ana dedea nae, “Toranoo kara! Emi boso' tao tadalu leo naa' neu' au fui kara. 8 Emi nenene! Au anuu ana feto' dua, bei ao tema. Ela au fee dua si reu' emi, mae tao si leo' bea boe, neme emi mai. Tehuu emi boso' tatao au fui kara. Huu fo tuka ita hadas na, au muste anea atalolole si.”
9 Tehuu lahenda Sodom ara bobou' rae, “O boso' sosoro' nuu ma! O lahenda mana mai nai ia! O lahenda dea, de ta manuu haak ator ami. Malole lena' o heo' meme ia' mai. Kalu ta'a, sona ami tao o bera lena lahenda sira dua!” Boe ma ara tipa heni Lot, de ara tafaruu reu bela' a, nau ralutu lelesu a.
10 Tehuu fui sira dua loo' lima nara, de hela Lot leo uma dale' neu, boe ma ara koe etu lelesu a. 11 Boe ma ara rapoke lahenda Sodom ara mata nara, losa' roi rafaroroe' a saka lelesu a, tehuu ta hapun.
Manetualain kalua Lot asa reme Sodom mai
12-13 Boe ma fui sira dua dedea ro Lot rae, “Lot! MANETUALAIN bubulu' kota ia tadalu na. De Ana fee ami mai tao malulutu' kota ia. O manuu kileo-boboki feke' nai kota ia, do ta'a? Kalu manuu ana tou', ana ina', manafeu', do sudi bea, sona muu mala si, fo kalua meme kota ia mai leo!”
14 De Lot neu dama ana tou' dua fo ri' saka' dadi ria manafeun. Ana nafada si nae, “Nenene matalolole! Besa' ia emi malale kalua meme kota ia mai, huu fo MANETUALAIN saka' tao nalulutu' ana!” Tehuu ara raendobuko Lot dedea naseseko.
15 Balahaa' balahaa anan, boe ma Manetualain eila'o-limalopen sira dua, raseti Lot asa kalua lai-lai leo. Ara rae, “Lot! Foa leo! Moo sao ma, ma ana fetom dua si malai leo. Foa ela kota ia. Boso' losa emi mate hihii', ma malulutu' sama-sama mo kota ia.”
16 Tehuu Lot bei nalelei'. Sekonaa te MANETUALAIN nau po'i-tata naan. Huu ria naa, fui sira dua tai ra Lot no sao na, ma ana feton dua si lima nara, de hela roo si kalua reme kota ria. 17 Boe ma esa neme fui sira dua pareta nae, “Malai ina' a ela masoda! Boso' lipe dea'! Boso' mate'e nai bafa' a! Malai maroo leo lete' ele lain meu, ela emi boso' mate!”
18 Tehuu Lot nataa nae, “Adoo, papa! Boso' leo naa'! 19 Tebe papa tulu-fali, ela ami masoda. Tehuu lete' ria doo na seli! Boso' losa ami bei ta losa naa, te soe a hapu naa ami nai eno talada'. 20 Papa mete dei, koro ana' esa, ta doo' a neme ia' mai. Koro' ria ta nanuu sosoa-raraa' hata esa boe'. De kalu papa nau, sona ela ami leo naa' meu fo masoda.”
21 Ana nataa nae, “Neu! Meu leo! Neu' ko au ta tao alulutu' koro' ria. 22 De besa' ia emi malai ina' a leo naa' meu! Huu fo au ta bisa tao hata-hata esa boe', kalu emi bei ta losa naa.” Mulai neme tepo' ria mai, lahenda fee koro' ria nade, Soar, sosoa na nae, ‘aana'’.
Ai-pila' a naa naputu kota Sodom no Gomora
23 Ledo a saka' tii, boe ma Lot asa losa Soar. 24 Kekeneu te, MANETUALAIN naonda ai-pila' ma balerang, pila loa-loa neme lalai mai leo kota Sodom no Gomora. 25 MANETUALAIN tao nalulutu' basa kota no koro' rai nusa' ria, ma basa masoda' rai naa, si': lahenda dae-bafo', banda-manu', ma huu mana rerebi' ma doo mana sesepe' ara.
26 Lot asa ralai, te sao na lipe dea'. Kekeneu te, ana dadi dii masi.
27 Balahaa' balahaa anan, Abraham neu selu' leo mamana', fo ri' uselen ria ana lele'o MANETUALAIN. 28 Ana lalanda leo Sodom no Gomora, ma basa bafa' sira neu. Ana mete, te nai bea-bea oo, ai masu' a kaboboa leo lalai neu. Ma ai-pila' a naa heni basa-basan.
29 Fai fo Manetualain tao nalulutu' mamana' sira, Ana nafarene hehelu Na neu' Abraham. Huu ria naa, Ana kalua Lot neme mamana' fo ri' hapu huhuku'.
Lot no ana feto nara
30 Tepo' ria, Lot bii' leo nahani' koro Soar. Huu ria naa, ana no ana feton dua si rarali leo lete' reu, de leo rai lea' esa dale'.
31 Lai' esa de, ana feto ulu' a dedea no fadi na nae, “Rule-feo basa mamana' ia, ta hapu tou' esa boe' fo sao ita. Ma ita papa na boe namalasi, de ta bisa hapu ana' so'. 32 De malole lena' ita fee papa ninu mafu'. Boe ma ita suku to' ana, ela ita bisa tuti papa tititi-nonosin.”
33 Hatun ria, ara fee papa na ninu oe anggor losa mafu'. Boe ma ana ulu' a neu suku no' papa na. Tehuu tou lasi' a mafu' naan seli, losa' ana ta bubulu' ria tao ana feto na leo bea'.
34 Balahaa', boe ma a'a a nafada fadi na nae, “Fadi! Leodae' a au suku oo' papa so. Hatun ia, o bali. Ela ita tao tamafu' papa bali, fo fadi' suku mo' ana. No ria naa, ita dua hapu ana' bela' a, fo tuti papa tititi-nonosin.”
35 Hatun ria boe, ara tao ramafu' papa na bali. Ana muri' a suku no' papa na. Tehuu tou lasi' a mafu' naan seli, losa' ana ta bubulu' ria tao ana feto na leo bea'.
36 No ria naa, dua si rairu neme sira papa boki na mai. 37 Ana ulu' a boki ana tou' esa. Ana foin nade, Moab (hii' nae sama leo' dedea' feke' esa, sosoa na nae, ‘neme papa mai’). Ria ri' lahenda Moab ara bei-ba'in. 38 Ana muri' a boki ana tou' esa. Ana foin nade, Ben Ami (sosoa na nae, ‘ana' neme au lahenda ka’). Ria ri' lahenda Amon ara bei-ba'in.b